Transkript je nastao automatskim prepoznavanjem govora i potom jezično dotjeran radi čitljivosti — poštapalice su uklonjene, a gramatika i interpunkcija sređene. Formulacije se zato mjestimično razlikuju od izgovorenog. Mjerodavan je zvučni zapis.
0:02najavaPod zvijezdama.
0:08Ivica ŠuranSedamnaest sati i trideset minuta, pet i pol je. Korado Korlević i Ivica Šuran su s vama. Željko nam pušta glazbu. Korado, dobar dan.
0:16Korado KorlevićDobar dan, lijep pozdrav.
0:18Ivica ŠuranSunce nismo spominjali odavno. Imali smo par tih CME-ova. Nisam točno znao što je CME, ali to je koronalni izbačaj mase. To su ustvari eksplozije na Suncu koje su putovale prema Zemlji. Makar nam je sad oblačno i Sunce ne vidimo, opet je dosta aktivno.
0:36Korado KorlevićRecimo, kad bismo išli dalje – postoji nešto što se zove svemirsko vrijeme i taj koronalni izbačaj mase je na razini onoga što je na Zemlji uragan. Znači, skupi se velika energija na nekom mjestu, vrti se i uništava sve pred sobom. I to isto radi i u svemiru, barem taj izbačaj mase – milijarde tona protona prolaze, i kod nas magnetsko polje uspije to uglavnom skrenuti i završi na polovima, i tamo se polovi užare, i to zovemo polarno svjetlo. Ako to ne uspije napraviti, onda imamo direktni udar, imamo indukciju u dalekovodima i može biti problema. Trenutno se radi na tome da se dodaju centri. Već postoje tri centra u svijetu koja to prate. Vjerojatno Kinezi imaju svoj, ali ga ne reklamiraju, i sve, od privredne aktivnosti do vojnih aktivnosti, sve se usaglašava sa stanjem na Suncu, jer inače može biti problema.
1:43Ivica ŠuranKako ti koronalni izbačaji utječu na druge planete? Venera ima dosta gustu atmosferu. Da li taj izbačaj uistinu ima efekta na njih? Koliko je njihovo magnetno polje jako?
1:57Korado KorlevićBrižna Venera uopće nema magnetsko polje, tako da svaki udar tog tipa guli atmosferu. Znači, nakon tog udara Venera izgleda kao komet. Znači, dio atmosfere joj fali, i Marsu isto tako. Zemlja, samo ako popusti magnetsko polje, onda se malo jače oguli. Inače je Zemljin taj rep magnetski relativno prazan jer magnetsko polje sve to vraća nazad.
2:27Ivica ŠuranKorado, imamo nekakve prelaze Mjeseca preko Venere. To je usred bijela dana. To se u principu ne vidi baš okom.
2:38Korado KorlevićMa to je nebitno, to kad nemaju što pisati, onda časopisi i ti web portali stave takvu stvar. Mjesec preko Venere, preko planeta prolazi par puta godišnje i to je nekad bio štos. Recimo, kada se prije četiristo godina postavilo pitanje ima li Mjesec atmosferu i je li Mjesec sličan Zemlji, postoje li tamo isto gradovi, postoje li šume, postoje li neka bića. I odgovor je bio: „Mi to ne znamo.” A onda se Ruđer Bošković sjetio, u jednom dopisivanju, ne znam je li bilo s Newtonom ili s nekim od tih astronoma iz tog doba, promatrao je kako zalazi planet, ne znam je li bio Jupiter ili Venera, za rub Mjeseca, i taj planet je došao do ruba i nestao. Znači, nije bilo prigušenja svjetla kao kad ima atmosfera, pa vidiš sve slabije, pa se zacrveni, pa nestane, nego je išao do ruba i - pf - nestao. Znači da Mjesec nema atmosferu, tako da je Ruđer Bošković zapravo prvi koji je rekao da je Mjesec bez atmosfere i da života kakav mi imamo na Zemlji gore ne može biti.
4:04Ivica ŠuranKorado, zanimljiva je bila jedna simulacija. Kada bi Venera imala Mjesec, što bi se ustvari događalo? Radili su simulaciju kao matematičke modele — što bi se događalo s tim Mjesecom koji bi kružio oko Venere. U većini scenarija koje su dobili, Mjesec bi pao na planet i bio uništen. Mi, s obzirom na to da ne znamo puno o Veneri, ne možemo ni znati je li ikad imala Mjesec i što se s tim Mjesecom, ukoliko je postojao, dogodilo.
4:30Korado KorlevićAli mi možemo znati nešto drugo, da Venera ima apsolutno sporo kretanje. Znači, ako joj treba dvjesto i više dana da napravi jedan krug oko osi, onda definitivno ima neki poremećaj. I sad, ako je imala Mjesec i ako je on pao na Veneru i dao joj impuls u drugom pravcu, recimo, to bi bio jedan od načina da se objasni zašto se Venera vrti tako sporo. Znači, ne samo da je zbog toga, nego čim se vrtiš sporo, nemaš magnetsko polje, nemaš magnetsko polje, izgubiš atmosferu, izgubiš atmosferu, izgubiš i oceane i vodu i postaneš takav planet kakav je ona danas. Venera nekad nije bila takva. Znači, Venera je imala sve uvjete da bude ista kao Zemlja milijardama godina. I onda je, onda je, onda je krenulo loše kada je Sunce podiglo snagu. Ali gle, taj se dio ne vidi na slikama Venere kakva je danas. Ako se nešto tog tipa dogodilo, to je moralo biti u jako ranoj fazi Sunčevog sustava, a ti su tragovi skoro svi izbrisani.
5:43Ivica ŠuranUstvari, brzina kretanja Venere ima veze i s brzinom kretanja Zemlje, zbog čega Mjesec od nas bježi, a ne pada na nas.
5:54Korado KorlevićA da, sinkronizirana je sa Zemljom. Gledaj, kad imaš milijarde godina gravitacijskog djelovanja, onda ti se događaju te sinkronizacije. Inače, u asteroidnom pojasu je cijeli darmar zbog toga s Jupiterom, jer Jupiter je taj koji onda gravitacijski određuje cijeli onaj vanjski dio Sunčevog sustava. Jupiter je kriv da nije nastao planet između njega i Marsa jer je sav materijal bio tamo. Trebao se nastati još jedan planet, i Jupiter je toliko izremetio to područje da nikada nije nastao planet.
6:34Ivica ŠuranHayabusa je proletjela pored jednog asteroida i izmjerila lasером udaljenost tokom tog brzog preleta. Zanimljivo je da to zapravo do sad nitko nije napravio. I to je jedan od mogućih načina, odnosno jedan od načina na koji bi se sateliti, odnosno asteroidi, mogli uništavati na sličan način ili skretati sa svojih putanja.
7:00Korado KorlevićMa, gle, ovako ide. U teoriji, u člancima od prije trideset godina se o tome piše i to su ideje. Jak laserski snop može isparavati jedan dio asteroida i stvarati akciju i reakciju kao raketni motor. I to ga može gurati na drugu stranu. Tako da, sve je to isprobano u kompjuterima i onda se došlo do toga da nitko nije sretan što bi netko imao tako jak laser da može to raditi, jer ti imaš svoj satelit i sav si sretan, a netko ima laser koji može spržiti asteroid. Kako prolazi tvoj satelit ako se razljuti taj tko ima taj laser? Znači, to je oružje toliko moćno da nitko nije htio da ga drugi imaju.
7:55Ivica ŠuranKad bi se napravila ustvari nekakva letjelica koja bi imala taj laser, najveći problem je u to koju količinu energije ona mora imati kod sebe da bi aktivirala taj laser koji bi mogao utjecati na pomicanje tog asteroida ili nekog velikog meteora koji bi išao prema Zemlji.
8:11Korado KorlevićPa tako, gle, di god se okreneš, uvijek je pitanje energije. Znači, da li možeš ti raditi rakete koje lete jako brzo? Pitanje je koliko energije imaš. Hoćeš nešto na Zemlji napraviti? Pitanje je koliko energije imaš. Mi sad hoćemo razvijati umjetnu inteligenciju i prepreka koju imamo jest da mi nemamo energije za sve te procesore. Onda nema ni bakra za sve žice koje trebaju za te procesore. Znači, mi smo uvijek limitirani nečim. Gle, u jedan data centar ide pedeset tisuća tona bakra. U jedan jedini. Ovo je nešto što je naprosto sve limitirano. A onda kad hoćemo napraviti raketu koja će nekamo otići, osim energije, tu je i masa. Znači, da li možemo staviti nuklearni reaktor koji će onda tu energiju pretvarati u električnu energiju? Ovo bi moglo funkcionirati, ali koliko će biti težak taj satelit, ili ta sonda, ili ta svemirska stanica koja će imati te karakteristike? Tako da trenutno ono što vidimo jest trka prema minijaturizaciji. Napraviti čim manji satelit, a da je dobar, čim manju raketu nosač, a da je dobra, čim jeftiniju, jer ona trka prema velikim stvarima, kao što je bio Space Shuttle, pokazala se preskupom.
9:44Ivica ŠuranKod rada u IT-u AI donosi strašan napredak. Ono što smo radili mjesecima, danas radimo u danima. Je li u astronomiji slična stvar? Je li, recimo, u izradi raketa, je li u izračunima kako poslati nešto na Mjesec isto tako puno lakše nego što je to bilo prije AI modela?
10:06Korado KorlevićGle, jučer sam bio na okupljanju. Inače, tu kod nas u Višnjanu su došli studenti na praksu sa Sveučilišta Washington, a prije nas su bili dva tjedna na Sveučilištu u Gorici, odnosno u Novoj Gorici, sa slovenske strane. I tamo su radili baš umjetnu inteligenciju. A ono što u Višnjanu rade jest da baze podataka naše, ono što sad snimaju ovim malim robotskim teleskopom, sve slože u jednu veliku video bazu koju ćeš moći klikati i pretraživati. I ono što oni sada slažu bio je nekad posao jednog velikog instituta, i to nekoliko godina posla, a to sad rade studenti treće godine koji bi trebali biti gotovi s time za deset dana. I to dati u slojevima. Računalo prikazuje to što ti treba unutra. To je tolika količina koda koju će generirati umjetna inteligencija, ili u ovom slučaju jedan od specijaliziranih programa od Clovisa za pisanje softvera, da je to čudo. Znači, kad je Mario završio prezentaciju o tome koji su ciljevi i što treba prezentirati na završnoj prezentaciji, ja sam rekao: „To je apsolutno ludo ambiciozno.” On je rekao: „Ne možeš vjerovati koliko se to poboljšalo u šest mjeseci i da je jezik programiranja zapravo postao engleski jezik.”
11:53Ivica ŠuranDa, sad ustvari treba razumjeti inženjerski sustav i problem, a ne više kako doći do samog rješenja, odnosno ne više kodiranje.
12:03Korado KorlevićAko ti objasništo hoćeš, to ćeš i dobiti.
12:06Ivica ŠuranDa. Kada već pričamo o tome, što ustvari studentima savjetujete, kako da se pripreme za takav način rada?
12:18Korado KorlevićGle, nismo ni sigurni. Znači, oni se sad pripremaju na to da je alat za generiranje softverskih paketa, ogromnih po narudžbi, s jako specijaliziranim idejama, nešto što je sada moguće. Koji su koraci poslije? Hoće li ovi uopće imati posla za deset godina? Jer sad si ti postavio to pitanje i ti si postavio skoro sva pitanja. I koliko ti onda treba astronoma, astrofizičara da bi se posao dalje nastavio raditi? Tako da, uz softveraše i te programere, uz umjetnike koji su radili grafički dizajn i nešto tog tipa, uz neke pisce koji su pisali novele - ovo je pokolj koji sad gledamo, što rade ovi pametni sustavi u tim poslovima koji se jako daju automatizirati. Astronomija se da jako automatizirati, i taj dio, nazovimo ga brojanjem zvijezda i svega onoga što se događa na nebu - tu ti ne treba čovjek da gleda, nego kad dobiješ desetine takvih događaja, treba netko smisliti što to znači.
13:33Ivica ŠuranKorado, vjerojatno kad bismo AI stavili u neku letjelicu i poslali na neki planet, imali bismo puno brže i puno bolje rezultate. To je vjerojatno nešto što nas uskoro očekuje.
13:45Korado KorlevićUzmi u obzir da ti za to treba procesorska snaga da to sve skupa vučeš sa sobom, i brzina komunikacije. Znači, još uvijek to što mi zovemo umjetna inteligencija troši previše struje. Treba to jako optimizirati. Ako pogledaš koliko mi trošimo šećera da razmišljamo, onda je to jako efikasno i to je nešto što treba kopirati. Način rada mozga - energetski to ne smije biti gigavati. Zamisli da ti trebaju dvije termoelektrane Plomin samo da vrtiš jedan data centar. Totalno ludo.
14:30Ivica ŠuranDa bi, razmišljati treba puno manje. Korado, idemo jedan glazbeni broj pa smo nazad. Slušate Radio Istru, pet i četrdeset osam. I dalje pričamo o astronomiji s Koradom Korlevićem. Korado, Starship let četrnaest ide u utorak, petnaestog devetog. Za sad je to najava. Prvi put nosi funkcionalne Starlinkove satelite. Ne baš jako puno, ustvari dvadeset komada ih nosi, ali i dalje ih ne izbacuje. I dalje se, ustvari, booster spušta u Meksički zaljev, a ship se spušta u Indijski ocean.
15:07Korado KorlevićVidiš, za početak primamo oklade hoće li poletjeti ili ne. Znači, to je tombola s njima. To što su oni rekli da će poletjeti naprosto je jedan dio priče. Drugi dio priče je da bi im tehnologija hvatanja rakete kad se vraća natrag čak mogla i funkcionirati, ali samo jednom, jer ta raketa pri tom spuštanju uništi platformu, senzore, spali kablove, napravi darmar na mjestu gdje se spušta. Gle, spuštanje rakete nije kao helikopter koji šalje dolje ledeni zrak. Kod spuštanja rakete imaš mlaz plamena koji se spušta dolje snagom od stotine jumbo-jetova, i onda gdje si? Naprosto ti uništi prostor. Hoće li nešto od toga uloviti, što će raditi? Još uvijek se vuku sada prema Teksasu sa Starshipom da vide. Ako ništa drugo, da ga stave u muzej, jer su ga na tim Božićnim otocima inženjeri detaljno proučili prije nego što su ga poslali prema Americi. A ovaj dio... Jednostavno, Elon Musk kasni, jer uzmimo, evo, jednu jako lijepu priču. Jedna mala firma iz Augsburga, iz Njemačke, ispalila je iz Norveške satelit svojom raketom koju su razvili u Augsburgu. Španjolci imaju istu tu tehnologiju. Poljaci sada rade na tome. Kinezi... ovo je, recimo, današnja vijest - čudo je da Elon Musk i NASA, postavlja se pitanje, što radite? Jer mi imamo rover na Marsu koji skuplja uzorke koji bi trebali, ako sve ide dobro, negdje 2040. stići na Zemlju. Kina je javila i rekli su: "Mi ćemo to sad napraviti 2028." 2028. je pod nosom u odnosu na 2040. Ako to Kinezi naprave - da se spuste na Mars, uzmu uzorke, vrate ih na Zemlju 2028. - NASA se može pokriti ušima i slobodno, ustvari, 2028. se spušta. Treba vremena da to vrate. Recimo, 2031. trebao bi se taj materijal s Marsa vratiti Kinezima. Ali to je sve pod nosom, brzo, i pokazuje, ustvari, da možda tehnološki napredak napušta Ameriku i seli se u svijet.
18:05Ivica ŠuranDa, Kinezi su mislili pokupiti NASA-ine uzorke ili neke svoje uzorke? To mi nije bilo najjasnije iz naslova, iz onoga malo što sam pročitao.
18:13Korado KorlevićPrije nekih par mjeseci su ponudili NASA-i, ESA-i, koja stavlja te uzorke gore, da li da nam ih i oni donesu nazad, što je bila jedna velika šamarčina, tako sa lopatom. I onda su, naravno, ovi odbili, i sada su Kinezi napravili svoje. Tako da... znaš, kad je poletio Sputnjik, mi smo bili premladi ili tek u planiranju da bismo se sjećali panike koja je vladala u Americi kad se dogodio Sputnjik efekt i kada su shvatili da su Rusi u nečemu toliko napredniji od njih da to mogu napraviti, a oni ne. Ovo bi mogao biti jedan veliki Sputnjik šamar američkoj dominaciji u znanosti i tehnologiji, i tome što su zadnjih pedeset, šezdeset godina oni drmali svijetom. Vidjet ćemo. U svakom slučaju, jako zanimljiv događaj.
19:14Ivica ŠuranDa, dosta se zahuktava ustvari priča u tom dijelu. Stoke Space iz Washingtona objavio je da je do sada skupio dvije cijele tri milijarde dolara. Rade novu raketu koja ide na plin. Ta bi trebala trošiti malo manje. Imaju gornji stupanj s aktivno hlađenim metalnim štitom umjesto pločica. To su dosta nove tehnologije. Ne znam jesmo li ikada pričali i spominjali takvu firmu.
19:40Korado KorlevićGle, rakete koje idu na plin rade svi sada jer im je to najjeftinije gorivo koje imaš za to napraviti. I recimo, Elon Musk čak namjerava napraviti cjevovod, znači svoj plinovod, da mu dovodi plin na mjesto gdje je kozmodrom, da ne moraju kamionima voziti. Tako da to je nešto što ćemo sad, recimo, vidjeti svugdje. Da li je najbolje rješenje takva raketa? Englezi su opet danas počeli spominjati njihovu raketu Black Arrow iz sedamdesetih godina koja je poletjela i ispalila satelit, a radila je na potpuno drugi način... Ona je radila na vodikov peroksid, na izbjeljivač kakav kupiš u ljekarni, jedino što je taj bio puno više koncentriran. Znači, vodikov peroksid je jedan jako dobar oksidator. Oni su napravili cijelu raketu na taj način i nakon toga su ostali razočarani jer nisu nastavili to raditi dalje. Možda je to čak i bolji put nego ovaj koji danas gledamo. Ništa, vidjet ćemo kako će ispasti ovaj dio s raketama na metan-kisik, s raketnim motorima koji će biti kopija Raptora, jer nemoguće je da ti napraviš raketni motor, da letiš gore-dolje, a da drugi ne pokuša napraviti isto. Ili motor sljedeće generacije koji se zove motor s rotacionim paljenjem. Jedan dosta originalan način kako riješiti komoru za izgaranje raketnog motora da dobro izgara gorivo unutra. Elon Musk je imao priliku skupiti najbolju ekipu koja je postojala na svijetu. Napravili su super motore, napravili su rakete koje se vraćaju i drugima pokazali da se to može. I sada je trka tko će napraviti isto, i to isto bolje, jer ne smiješ spavati na lovorikama jednom kad napraviš nešto dobro. Oni koji trče iza tebe će te prestići.
21:55Ivica ŠuranDa, uvijek je problem ustvari paljenje tih raketnih motora. Da li se ustvari može napraviti nešto da se pouzdanije pale, da se pale u bilo kojem trenutku i da smo uvijek sigurni da će se upaliti?
22:06Korado KorlevićPa to smo gledali kada se Starshipovi vraćaju nazad i pokušavaju upaliti motor, i od petnaest ih upali sedam. Ali otkad postoje motori s unutarnjim izgaranjem, znači otkad postoji Otto motor naovamo, kako upaliti taj motor i tu smjesu, uvijek je bio problem. Znači, svjećica je bila veliki izum, ali nakon toga se pokazalo da ni ona ne može uvijek to odraditi. Recimo, u nekima od tih motora vjerojatno će paljenje morati biti radio valovima ili laserskom zrakom. Znači, jako je komplicirano paljenje, pogotovo ako ti se kroz motor smjesa kreće velikom brzinom, jer to nije da ja sada u jednoj sobi idem zapaliti svijeću. To u toj sobi prolijeće brzinom od pet tona u sekundi. Kako ću zapaliti smjesu koja ide pet tona u sekundi, a da mi ne ugasi plamen?
23:16Ivica ŠuranTeško, da.
23:18Korado KorlevićVidite, vatrogasci kad trebaju ugasiti naftno polje - znači, imaš bušotinu nafte koja gori.
23:26Ivica ŠuranEksplozija.
23:27Korado KorlevićIdu je ugasiti eksplozivom. Znači, puhnu toliko jako eksplozivom da ugase vatru.
23:35Ivica ŠuranDa. Opservatorij Rubin je sedmog devetog objavio prvu znanstvenu sliku. Oni rade dosta dobro. Ta slika je strašno velika i ima jako puno objekata na sebi. Oni zapravo sada rade kataloge. Posao je pregledavanje tih kataloga i uočavanje stvari koje do sad nismo vidjeli.
23:57Korado KorlevićTaj katalog nazovi i film. Znači, ne samo da rade katalog da poslikaju sve na nebu, nego sve na nebu poslikaju više puta, tako da možeš u vremenu složiti što se mijenja tamo. Doslovce rade film neba i taj teleskop nema zadatak da mi sad znamo što idemo tražiti. Ovaj teleskop ima zadatak: idemo sad poslikati sve. Nemamo pojma čega ima. A onda će doći ljudi pregledati što se tamo nalazi, ili će doći računala koja će izvući najvažnije detalje, i onda će ljudi pregledati to što je čudno, jer se inače ne da pregledati slika od tri cijela dva gigapiksela svakih petnaest sekundi. To čovjek apsolutno ne može raditi.
24:46Ivica ŠuranKora radio, Šuran, tako da smo završili s još jednom emisijom "Pod zvijezdama". Koradov i Ivica Šuran su bili s vama. Čujemo se opet, drži se malo.
24:54Korado KorlevićLijep pozdrav i do slušanja.
24:55Ivica ŠuranUgodnu večer.
25:01najavaEmisija je sufinancirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Radio Istra. Od legendarnih refrena, zato što godine prolaze, preko pjesama koje nikad ne stare, ljubav je naš par, do novih hitova koje već znate napamet – svirajte mi, ražesino ve. Radio Istra, hitovi za sve generacije.