Transkript je nastao automatskim prepoznavanjem govora i potom jezično dotjeran radi čitljivosti — poštapalice su uklonjene, a gramatika i interpunkcija sređene. Formulacije se zato mjestimično razlikuju od izgovorenog. Mjerodavan je zvučni zapis.
0:01najavaPod zvijezdama.
0:06Ivica ŠuranSedamnaest sati trideset minuta, pet i pol. Korado Korlević i Ivica Šuran su s vama. Slušate emisiju Pod zvijezdama. Željko nam pušta glazbu. Korado, dobar dan.
0:13Korado KorlevićDobar dan. Lijep pozdrav.
0:15Ivica ŠuranPosada broj trinaest Space X rakete poletjela je u sastavu: Rus, Kanađanin, Watkins i Amerikanka koja je zapovjednica.
0:28Korado KorlevićAli idu gore-dolje. Mislim, danas to nije vijest. Astronauti idu gore, sad će se evo vratiti četvorica nazad. Pričamo o nečemu, recimo, da je to manje korektna emisija, onda bih ih nazvao bijelim miševima. Znači, rade se istraživanja — ljudima svemir nije mjesto za nas i pokušava se riješiti kako nekako možemo medicinski izdržati barem godinu dana u svemiru. U tim uvjetima organizmi jako stradaju i oni su ustvari eksperimentalna bića koja idu gore.
1:14Ivica ŠuranDa, više to ustvari nije ni postalo vijest. Jedino što, Rusi su imali problema sa svojim raketama i onda je posada, odnosno raketa od Space X-a, preuzela, pa se sad tu leti bez nekih većih problema. Veliki problem bi ustvari nastao kad bi jedna od tih raketa eksplodirala. Uvijek je isto pitanje, što se dogodilo sa Space Shuttleom - da li bi se sad dogodila ista stvar, recimo, kad bi Falcon 9 eksplodirao i ljudi poginuli? Da li bi se prestalo letjeti Falconom 9 s ljudskom posadom, ili su već toliko puta letjeli da ta statistika onda možda više nije toliko bitna?
1:48Korado KorlevićPrestalo bi se sigurno dok se ne otkrije razlog. Znači, ne bi se nastavilo s tim avionima letjeti dok se ne provjeri taj model. Zašto se to dogodilo? I treba li utvrditi je li greška nesreća ili je greška koja se nalazi u svim letjelicama, a nitko do sada nije primijetio. Tako to vrijedi za automobile, za avione, za sve. Znači, u trenutku kad se otkrije da marka automobila ima neki defekt jer je došlo do nesreće... Tipa ono kada su se bile blokirale papučice gasa kod nekih automobila. I onda se povlače dok se ne riješi, ne koriste se, i to bi bilo isto to. Znači, ne bi se prestalo letjeti, nego bi se odgodilo dok se ne nađe uzrok i riješi uzrok. I onda idemo ponovno.
2:39Ivica ŠuranKad je Starship poletio sa Starlinkovim novijim satelitima verzije tri, pričali smo o samom letu. Nismo baš spominjali puno te satelite. Koja je razlika između ovih Starlinkova i onih prijašnjih, osim što su ovi puno veći, pa pretpostavljam i puno moćniji? Hoće li se i ostali koji rade takvu vrstu satelita ugledati na njih i početi raditi takve satelite? Starlink, odnosno SpaceX, još je uvijek nekako ispred svih tih ostalih koji rade te svoje orbitalne radne stanice. Što nam ustvari slijedi u tom dijelu? Previše satelita u malom prostoru, makar moramo znati da je taj prostor gore puno veći nego isti taj dijametar na Zemlji.
3:18Korado KorlevićGle, cijela ideja je da ti ustvari ne trebaš imati antene i prijemnik, nego da to možeš raditi sve s mobilnim telefonom. Znači, imaš mobilni telefon i tebe ne zanima gdje se nalazi bazna stanica. Ti hoćeš telefonirati negdje. I ako imaš u svemiru satelite koji su dovoljno moćni da mogu tvoj signal s mobitela pokupiti i prenijeti gdje treba, tebi ne treba bazna stanica. Znači, iz sredine Sahare javiš se doma i kažeš da nećeš doći na večeru. Cilj je, dakle, globalna komunikacija bez limita, i ako je ikako moguće, bez svih onih relejnih stanica i svega onoga što se na Zemlji radi, jer je na Zemlji komplicirano. Da se razumijemo, svemir je kompliciran, ali je pitanje dostupnosti. Jedna bazna stanica u svemiru pokriva četiristo kilometara. Jedna bazna stanica na Zemlji koliko pokriva? Par kilometara. Znači, to je cilj. Drugo, povećati brzinu komunikacije. Mi sad više ne pričamo o radiovalovima, pričamo o laserskim zrakama, pričamo o ogromnim brzinama prijenosa podataka, i tu si ispred svih. I naravno, da bi to mogao napraviti, moraš imati nešto od dvije tone. Taj satelit ima i solarnih panela toliko da može imati struje, ima dovoljno panela za hlađenje elektronike da se ne pregrije i zakuha, i ima komunikacijsku tehnologiju - onu koja je top danas, ono najbolje što se da napraviti.
5:07Ivica ŠuranDosta je bilo aktivnosti ovaj tjedan. Južna Koreja je lansirala petnaest satelita svojom raketom. To je za njihovu sigurnosnu službu. Amerikanci su isto tako izbacili, možda po prvi put, prototipe data centara koji bi trebali raditi u svemiru. To je ustvari SpaceX odradio posao, ali za američku obavještajnu agenciju.
5:31Korado KorlevićS tim da još nikome nije jasno zašto bi data centri u svemiru bili bolji nego ovi na Zemlji. Ili ako je to neki buffer ili neko privremeno skladištenje podataka, da se ne šalje sve sa Zemlje gore, onda to ima smisla. Data centar na Zemlji problem je napraviti, opskrbiti strujom i hladiti. U svemiru je sve to puno teže i puno gore, tako da će to vjerojatno biti neki čvorovi gdje će biti neki bufferi, nešto slično. Ja jednostavno ne vjerujem da će se pravi data centri, kakvi su ovi giga centri na Zemlji, prebacivati u svemir.
6:19Ivica ŠuranU isto vrijeme geomagnetska oluja ide prema Zemlji. Da li kada planiraju lansiranje tih Starlinkovih novih satelita uzimaju u obzir aktivnost Sunca, koja je puno jača nego, recimo, kad smo imali emisiju prije desetak godina, kad to gotovo nikad nismo spominjali.
6:34Korado KorlevićDa i ne. Odgovor je da, ako je nešto kritično i orbita prolazi kroz Van Allenove pojaseve, odnosno ako nešto mora prolaziti onuda. S druge strane, odgovor je ne, zato što su svi ti sateliti nakon onih prvih iskustava jako pojačani. To znači da mogu izdržati i protone kroz solarne panele, i ti solarni paneli će biti degradirani, ali ne toliko bitno. Elektronika će napraviti kompenzaciju. Tako da je sve što danas šaljemo od tehnologije u svemir puno tvrđe, puno otpornije nego ono što smo radili na početku, kad nismo znali da imamo taj problem. Znači, gotovo šaljemo male tenkove gore. Ne samo da je zaštićeno od udara elektromagnetskih i protona, nego je zaštićeno i od mikrometeorita. Doslovno imaju specijalne oklope da ih mikrometeorit ne probije do elektronike.
7:35Ivica ŠuranGledam prognozu geomagnetske oluje, odnosi se uglavnom na sjevernu Ameriku, čini mi se.
7:41Korado KorlevićZavisi od brzine. Znači, ako je brzina tih pet stotina šezdeset, onda je Sjeverna Amerika. Ako budu malo brži protoni, onda hvata zapadnu Europu.
7:53Ivica ŠuranKada takva geomagnetska oluja prođe pored Venere, koja više nema magnetno polje koje bi je štitilo – što se ustvari tamo događa? Ne znamo jer ne vidimo, ali možemo pretpostaviti.
8:04Korado KorlevićZnamo što se događa, zato što su naše sonde prolazile onuda. Venera je tada kao komet. Gubi atmosferu. Znači, ti protoni, udar je takav da se gornji dio atmosfere ljušti i biva otpuhan u svemir. Znači, Venera doslovce ima rep od atmosfere iza sebe kad se to dogodi.
8:29Ivica ŠuranSupermasivna crna rupa koja nišani ravno u nas je naslov na Space.com. To ustvari znači da ona ne emitira u svim područjima isto, nego je usmjerena na jednu točku. Iz nje izlazi vjerojatno nekakvo zračenje, elektromagnetski impulsi. Na koji način ustvari znamo za tu crnu rupu koja gađa prema nama?
8:51Korado KorlevićMa mi smo objekte tog tipa otkrili relativno rano. Prije sedamdesetak godina otkriveni su objekti s kojima radioastronomi jednostavno nisu znali što napraviti. Imali su izvor radio zračenja koji je bio točkast, a snaga je bila kao cijele galaksije. I onda su te objekte nazvali kvazari, quasi stellar radio source. I naravno, nitko nije imao pojma što bi kvazar mogao biti. To su bili najsjajniji objekti u svemiru koji postoje. A onda se dogodilo da je neki od tih kvazara bio okrenut tako da se poslije, kad se slikalo, otkrilo da je taj kvazar ustvari točkica iz koje izlaze dva mlaza. Pardon, znači, imamo dva mlaza čestica koja idu brzinom skoro brzinom svjetlosti. I ako je taj mlaz okrenut ravno prema Zemlji, onda prema Zemlji kreće ogromna količina gama zračenja i to je ono što taj objekt emitira. Te objekte su onda nazvali blazari i vide se i na optičkim teleskopima, i to tako da mijenjaju jako svjetlo, bljeskaju. Znači, kad se gleda i mjeri fotometrija, vidimo da taj objekt ustvari bljeska kad gama zrake idu prema nama. One pogađaju sve po putu, svi atomi tamo počinju svjetliti, cijeli je đumbus na putu, i kada taj mlaz negdje pogodi, toliko pritisne plin da se na tom mjestu počinju paliti nove zvijezde. Uglavnom, ono što su otkrili, ono o čemu je vijest, jest da je naš najmlađi takav blazar okrenut prema Zemlji i da je to bilo prije jedanaest milijardi godina, dakle jako daleko. To je samo po sebi potpuno nebitno za nas, ali važan je dio da su oni otkrili da je prije tih jedanaest milijardi godina ustvari bio najvažniji trenutak u formiranju galaksija u svemiru. Znači, svemir je počeo prije nekih trinaest cijelih osam milijardi godina, ali prije jedanaest milijardi godina ustvari je bilo to jako važno vrijeme kad nastaju galaksije i zvijezde.
11:21Ivica ŠuranIsto tako, prošli tjedan sam ulovio jednu vijest gdje su pričali da smo prvi put ulovili pulsirajući radio signal iz nekog egzoplaneta, iz jednog planeta izvan Sunčevog sustava. Vijest je bila predstavljena kao da nam netko šalje poruku. Ustvari nije baš bilo tako, samo da vijest bude vijest.
11:40Korado KorlevićNaša zemlja emitira. Sad kad smo počeli emisiju, počeo si spominjati da prema Zemlji idu protoni i da će udariti u naše magnetsko polje i da će biti polarna svjetlost, da ne bi mislili da polarna svjetlost ne emitira radio valove. Znači, ako nekoga zanima, može otići pogledati kako to zvuči kada se pretvori u zvuk. To je ono pištanje koje nam vrlo često puste u filmovima. To je pištanje aurore borealis. To je jedan jako neobičan i jeziv zvuk, nije ugodno slušati ga. Evo, recimo da smo se pripremili, onda bismo ga sada mogli skinuti i pustiti u emisiji da vide i naši slušatelji, ne moraju tražiti po internetu. Ali svaki put kad imamo visoku energiju, imamo plazmu. Magnetska polja i radio valove ne možeš izbjeći nikako, tako da ako taj planet ima jako magnetsko polje, aurora borealis emitira radio valove.
12:44Ivica ŠuranKorado ide otpjevati pa smo nazad za par minuta.
13:04glazbaMartha Cooper in the game of life. Yeah. Andy Kaufman in the wrestling match. Yeah. Monopoly, Twenty-One, checkers and chess. Yeah. Mr. Fred Lassie in a breakfast mess. Yeah. Let's play Twister, let's play Risk. Yeah. See you in heaven if you make the list. Yeah. Now Andy, did you hear about this one? Tell me, are you locked in the punch? Andy, are you goofing on Elvis, hey baby? Are we losing touch? If you believe they put a man on the moon, man on the moon. If you believe there's nothing up his sleeve, then nothing is cool. Moses went walking with his staff of wood. Yeah. Newton got mean by the apple, oh. Yeah. Egypt was troubled by the horrible ass. Yeah. Mr. Charles Darwin got the gall of us. Yeah. Now Andy, did you hear about this one? Tell me, are you locked in the punch? Andy, are you goofing on Elvis, hey baby? Are you having fun? If you believe they put a man on the moon, man on the moon. If you believe there's nothing up his sleeve, then nothing is cool. Here's a little ratchet for the never believer. Yeah. Here's a little ghost for the offering. Yeah. Here's a truck stop instead of St. Peter's. Yeah. Mr. Andy Kaufman's gone wrestling. Yeah. Now Andy, did you hear about this one? Tell me, are you locked in the punch? Andy, are you goofing on Elvis, hey baby? Are we losing touch? If you believe they put a man on the moon, man on the moon. If you believe there's nothing up his sleeve, then nothing is cool.
16:55Ivica ŠuranI dalje slušate emisiju Pod zvijezdama Korado Kornović i Ivica Šuranskı s vama pričamo o astronomiji kao i svakog petka zadnjih dvadeset i više godina. Korado.
17:04Korado KorlevićKoji petak?
17:05Ivica ŠuranSrijeda. Meni je petak danas. Stalno mi na Amazon Prime iskaču reklame za teleskope, s obzirom da kad gledam vijesti, gledam o astronomiji. Ali zapravo je jako jeftino unajmiti vrijeme na teleskopima koji su puno bolji od onih koje bismo imali doma, možda ih pogledali par puta i odustali. Već smo puno puta pričali da je s klincima bolje napraviti teleskop nego ići kupovati novi. Daj im ga, neka se idu igrati, jer je uvijek dobra ideja s klincima biti vani po noći i gledati nebo. Mislim da današnji roditelji to baš ne rade često.
17:44Korado KorlevićSad si našao temu. Inače, za tri eura se da napraviti u dvanaest sati rada teleskop s kojim se vide krateri na Mjesecu, i to je važan dio - da se radi zajedno. Znači, ne radi samo dijete, on je asistent, tata i mama rade. Na kraju se napravi i pogleda Mjesec kad je prva četvrt, ne kad je pun Mjesec - znači, tempirati da teleskop bude gotov za prvu četvrt Mjeseca i pogledati ga. Onda dođe trenutak kad se shvati da se stvari mogu napraviti, a ne moraju se kupiti. A što se inače novosti tiče oko tih robotiziranih teleskopa? Mi smo sad, prije mjesec dana, s ovim Amerikancima koristili naš robotizirani teleskop i jedan u Čileu, i radilo se kao da si tu - znači, robot, teleskop, robot, teleskop. Tebi je naprosto svejedno je li ti na dvadeset metara ili na osam tisuća kilometara. Stisneš gumb, on sluša, radi - i upravo sad, u ponedjeljak, prije par dana, montiran je novi šalter na Tićanu za novi sustav, i vjerojatno će biti više robotiziranih teleskopa u njemu. I nikako da taj prvi teleskop ode na Lastovo, na Lastovu. Jednostavno, općina se ne može dogovoriti gdje da ga postavimo. Test smo napravili, treba ga postaviti, treba samo donijeti odluku. Oni to ne mogu napraviti, tako da trenutno sve slažemo na Tićanu, a Lastovo je možda jedna budućnost - ako neće otići negdje drugdje po svijetu, ima dosta mjesta, neće biti u Hrvatskoj.
19:31Ivica ŠuranDa, ovaj tjedan je zapravo Svjetski tjedan svemira, što uopće nisam znao. Vezano je uz godišnjicu Sputnika.
19:39Korado KorlevićMa to su izmišljotine. Kad civilizacija ne zna što raditi, onda izmišlja. I sad bi netko rekao: Bože moj, to ti je super. Vjerojatno postoji i svjetski tjedan poljskih zahoda, tako da nema šanse da ljudi dođu u Ujedinjene narode i netko se sjeti pa to gurne i napravi. Da prihvatimo, da ne kompliciramo. Što to uopće znači svjetski dan svemira? Mi smo cijelo vrijeme u svemiru, ne postoji svjetski dan svemira.
20:09Ivica ŠuranJučer je dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku. Zanimljivo, ustvari se čini da je nagrada dodijeljena više za samu ideju nego za to da je netko sjedio i pisao formulu.
20:21Korado KorlevićNe, oni su samo upotrijebili sve znanje koje su imali. Dakle, znalo se da... Najprije treba reći da je taj fizičar shvatio da postoji jedno mjesto gdje imaš jedan kubni kilometar prozirne, tvrde vode i da je to na Antarktici, gdje leda ima tri kilometra debelo, i nakon nekoliko stotina metara taj led se toliko stisne da postane proziran. I onda je bila ideja: možemo li izbušiti rupe u tom ledu i staviti fotomultiplikatorske cijevi. Bušimo rupe tako da radimo s toplom vodom, i onda kada se voda ohladi, smrznu se ti foto elementi, žice idu kroz njih, sajle ih drže, i mi imamo puno takvih rupa, pa dobijemo jedan kubni kilometar pun fotonaponskih, odnosno fotoelektričnih cijevi. I kad se pojavi bljesak, one će nam javiti da je u tom mraku, u tom ledu, nešto bljesnulo. Može bljesnuti jedino kad uleti neka od tih totalno ludih čestica i izazove efekt raspada atoma. I to su i napravili, i to toliko dobro radi da su svi iznenađeni. Čovjek koji je gurao cijelu priču, taj Francis Halzen, dobio je Nobelovu nagradu za najveći teleskop koji postoji, jer je to teleskop od jednog kubnog kilometra.
22:03Ivica ŠuranDa, istina, taj teleskop ne vidi svemir, ali vidi čestice. Pretpostavljam, neutrine.
22:08Korado KorlevićVidi, naravno da vidi svemir, i neutrini su svemir. S tim da, recimo, imaš eksploziju supernove zvijezde negdje. On će ti dva sata prije nego što uopće počne ta zvijezda svijetliti dati signal da je nešto eksplodiralo. I sad treba samo otkriti odakle će doći svjetlo, jer ponekad može dati i pravac. Znači, ako se dogodi da je raspad takav da mi imamo i pravac odakle je došlo... Obično nema pravca, ali, recimo, može se dogoditi da se kaže: "Evo, iz tog pravca će doći sada eksplozija zvijezde."
22:46Ivica ŠuranOd radio iz ledenog idemo u toplo. Imamo priču o amebi koja se, mislim, duplicira, odnosno koja se na šezdeset tri stupnja dijeli. Aktivna je i dalje na šezdeset četiri. To je ustvari jako toplo okruženje. Kada smo pričali o nastanku života, isto smo pričali o toplim termalnim vodama, ali mislim da nismo spominjali tako visoke temperature.
23:08Korado KorlevićGle, u ovom slučaju su napravili čak i grešku u članku jer autor očito nije biolog. Onda je amebu nazvao višestaničnim organizmom. Ona nije višestanična, ameba je eukariot. To je jako poseban i jako razvijen organizam, da. Ameba ima genom koji je desetak puta veći od našega. Znači, kad gledamo softver te amebe, on je apsolutna fantazija, operativni sustav. Zašto? Zato što je ona u opticaju već milijardu godina, nešto manje, hajde, šesto milijuna godina. Znači, tih šesto milijuna godina ona pravi džumbus okolo po planetu i razvija se. I sad, što se dogodilo? Da je jedna od tih varijanti naučila živjeti u vulkanskim izvorima. Znači, ima izvor vode koji je praktički takav da staviš ruku i otpadne ti koža, a ona unutra može živjeti. E sad tu dolazimo do nečega. Bakterije to rade bez problema, ali bakterije nisu tako komplicirani organizmi, nemaju takve proteine kao eukarioti. I ta ameba nam ustvari pokazuje da, kada se radi potraga za planetima oko drugih zvijezda, ta priča da je važno da je voda u tekućem stanju - da je to ustvari istina. Znači, da život može postojati pri svim temperaturama kod kojih voda može biti u tekućem stanju.
24:47Ivica ŠuranDa li sad možemo uzeti program od te amebe i staviti ga u čovjeka, i onda mi možemo plivati na šezdeset tri stupnja kada se malo genetski modificiramo?
24:55Korado KorlevićVjerojatno nije malo. Znači, odgovor je da. Mi dijelimo veliki dio genoma i s tom amebom, i s kvascem, i s crvima, sa svime. Treba sad vidjeti na kojim mjestima i koliko gena treba promijeniti. I nemoj misliti da ti promijeniš taj gen i da se samo to dogodi. Geni rade u interakcijama, ponekad dva, ponekad tri, ponekad četiri, i ponekad surađuju. To znači da bi ti imao tu otpornost na te temperature, ali tko zna što bi se još poremetilo nakon toga. Mi još ne poznajemo dobro softver čovjeka i svih živih bića da bismo mogli znati: kada taj softver uzmemo, dodamo nešto, onda se dogodi to i to. To još ne znamo, to upravo sada učimo. Jako pomaže umjetna inteligencija u programiranju bioloških organizama, a onaj dio koji se sada jako istražuje, gdje je ubačeno jako puno novca, jest da su uzeli životinje koje ne stare ili životinje koje ne umiru, koje su besmrtne, i gledaju gdje je zapisana besmrtnost i gdje je zapisana vječna mladost. Gledaj, ti milijarderi iz Kalifornije, svatko je dao milijardu dolara da se napravi taj institut, i oni očekuju da će unutar pet godina to za njih biti riješeno. Za nas HZZO sigurno to neće htjeti platiti, ali onaj dio koji se tiče toga da ti milijarderi očekuju da idu prema vječnoj mladosti, prema besmrtnosti, s novcem koji imaju.
26:35Ivica ŠuranRado tako sad programiram. Kada nešto promijenim u programu, onda ostalih pet agenata kažem: "Provjerite što se sve još promijenilo, napravite sigurnosnu analizu." Ti drugi, ti treći prate da mi nešto drugo nije ispalo zato što smo to promijenili, i onda je puno lakše nego prije.
26:49Korado KorlevićMa to ti je već staro poznato. Ono kada si imao program koji se zove supruga, ako si instalirao aplikaciju ljubavnica, ako su se našli ta dva, bilo je šou.
26:59Ivica ŠuranDa. 25. listopada se mijenja vrijeme. Već 2018. je Europska unija počela pričati o tome da bi se to ukinulo i da bismo ostali cijele godine u istoj vremenskoj zoni, bez tog pomicanja, ali u principu nismo se pomaknuli još puno od toga.
27:18Korado KorlevićGle, koliko država čini Europsku uniju i mora biti konsenzus — i onda je gotovo. Znači, dok se i Burundi i Ruanda ne dogovore, mi nećemo i dalje moći, zato što nikako da se dogovore. Naprosto je svejedno hoće li se uzeti zimsko ili ljetno vrijeme. Važno je da se ne mijenja. I recimo, sada u Kanadi su liječnici koji se bave neurologijom, ali i oni koji se bave sigurnošću prometa i sigurnošću na radu, zaključili da je to apsolutno trenutno glupost. To je bilo interesantno u vrijeme kad je postojala potreba da se smanji potrošnja ugljena, u Prvom svjetskom ratu, kad je to izmišljeno, a nakon toga to samo pokazuje da država ima moć da ti mijenja satove i vrijeme. Znači, to je moć radi moći, da bi se pokazalo da je država važna. Naprosto, trenutno dirati u cirkadijalni ciklus ljudi nešto je što se ne bi smjelo raditi.
28:36Ivica ŠuranDa, često neke stvari koje se ustvari uopće ne propitkuju nemaju smisla. Tako je vjerojatno i s tom promjenom vremena, ali nadamo se da će se to uskoro promijeniti. Korado, šest surja-
28:48Korado KorlevićŠtednja ugljena u Prvom svjetskom ratu, mi to radimo sada.
28:52Ivica ŠuranOk. Ekološki smo. Šest surja, Korado, pa smo završili još jednu emisiju pod zvijezdama. Korado Korlević i Ivica Šuran su bili s vama, Željko je bio za tonskim pultom. Čujemo se drugi tjedan.
29:01Korado KorlevićLijep pozdrav i do slušanja.
29:06najavaEmisija je sufinancirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.