Transkript je nastao automatskim prepoznavanjem govora i potom jezično dotjeran radi čitljivosti — poštapalice su uklonjene, a gramatika i interpunkcija sređene. Formulacije se zato mjestimično razlikuju od izgovorenog. Mjerodavan je zvučni zapis.
0:00speaker_0Slaže svoju kombinaciju, a Ornatus keramika Pula složit će vašu. Boje, uzorci i formati za male promjene i velika uređenja. Više od pedeset tisuća kvadrata keramičkih pločica čeka vas na lageru, spremno za isporuku odmah, uz mogućnost dostave. Ornatus keramika, Industrijska 1a, Pula. Sto četrdeset godina inovacija, sto četrdeset godina pomicanja granica. Mercedes Benz ove godine slavi sto četrdeset godina, a Jolly Autoline slavi s posebnim pogodnostima na odabrane Mercedes Benz modele. C klasa i GLC sada su dostupni uz uštedu od šest tisuća sto eura. Posjetite Jolly Autoline u Rijeci, Osječka 39a. Jolly Autoline, Mercedes Benz. Sto četrdeset godina inovacija.
0:49speaker_1Motovun vas zove na petnaesti festival terana i tartufa. U subotu, sedamnaestog, i nedjelju, osamnaestog listopada, na glavnom motovunskom trgu uživajte u teranu, tartufima, lokalnoj gastronomiji, domaćim proizvodima i glazbi uživo. Očekuju vas pokazno traženje tartufa, pješačenje putevima terana, cooking show i radionice za djecu, a saznat ćete i tko je pronašao najveći tartuf. Festival terana i tartufa na najljepšem brdu u Istri. Sedamnaestog i osamnaestog listopada vidimo se u Motovunu.
1:24speaker_2Zvijezdama.
1:30speaker_3Emisija "Po zvijezdama", sedamnaest je sati i trideset jedna minuta. Poslijepodnevni program Radio Istre. S nama je Korado Korlević, kao i svake srijede. Ivice nema danas, pa ćemo ovako, u timu Korado i Željko, letjeti po zvijezdama. Poštovanje, Korado.
1:46speaker_4Lijep pozdrav.
1:47speaker_3Evo, idemo odmah s temom koja se tiče jedne svemirske sonde Hera, dakle europska svemirska sonda Hera ulazi u jednu od najzahtjevnijih faza svoje misije. Dvije godine nakon lansiranja priprema se niz manevara. Sad je pitanje hoće li uspjeti zakočiti, jer sutra bi trebao biti prvi veliki manevar, a radi se o tome da uskladi brzinu, kako kažu, s asteroidnim sustavom. Vi ćete reći koji je to asteroidni sustav da ja ne polomim jezik.
2:14speaker_4Pa nisu toliko. Asteroidi inače imaju imena, obično po nekim mitskim likovima, ali ne mora biti. U ovom slučaju to je jedan par, znači asteroid koji je ustvari jedan binarni par koji se vrti oko zajedničkog težišta i tamo je 2002. u rujnu upucan. Taj manji... inače se zovu Didymos i Dimorphos. Dimorphos je upucan i htjelo se vidjeti je li moguće sada, nakon četiri godine, vidjeti što se ustvari dogodilo. Mi smo to slikali sa Zemlje, slikala je i jedna manja sonda koja je išla u pratnji, ali mi ustvari nemamo pravi rezultat pokušaja obrane Zemlje jer kad je sonda Dart išla prema tom sustavu, ona je trebala ispitati možemo li skretati asteroide nečim što zovemo kinetički projektili. I odgovor je možda, možda ne. Promijenila se orbita Didymosa za trideset tri minute i taj dio je okej, nešto se dogodilo, ali koliko je rupa velika, koliko je on promijenjen? Možemo li razbiti takav asteroid kad ide prema Zemlji, to ćemo doznati nakon što sonda Hera dođe tamo. Znači, ona sada mora zakočiti. Negdje u jedanaestom mjesecu bi krenulo s parkiranjem, i onda kreću sve one opcije — siječanj, veljača, ožujak, travanj, sve do šestog mjeseca — radi istraživanja, pušta male satelite. Očito su u izradi tih satelita bili uključeni Talijani jer ti mali sateliti, jedan se zove Milani, i to vjerojatno prema Andrei Milaniju, jednom astronomu koji je bio apsolutno nevjerojatan u smislu da nijedan kongres nije prošao a da se nije pobunio na to kako je kongres napravljen, i bio je u pravu, ali način na koji je radio bio je jako čudan. A drugi se zove Juventas. To je kao da nazoveš satelite Dinamos, i nitko ne bi skužio o čemu se radi.
4:56speaker_3Znači Milano i Juventus.
4:58speaker_4Da.
5:00speaker_3Baš su kreativni, svaka njim čast.
5:02speaker_4A interesantno, Francuzi su ti koji su to radili, ali očito su imali jaku talijansku crtu u ekipi.
5:12speaker_3Očigledno je bilo tu svačega na stolu. Uglavnom, Korado, ovako, koga je upucao, i ideja je, znači, skrenuti ga s putanje da ne tresne u nas, nego, znači, da ga samo maknemo da fali malo Zemlju.
5:30speaker_4Da, odgovor je da nešto ide na nas i to što ide na nas statistički, znači najčešće ono što može biti opasno i što ide na nas, je negdje oko sto pedeset metara ili sto trideset, ako uzmemo srednju vrijednost. I taj od sto trideset metara nije mali komad. Kad pogledamo koliko ima kubnih metara, to nije nešto čega se lako riješiti. To je kao nogometno igralište, dodaš još i tribine i onda sve to skupa napuniš betonom i to leti prema dolje. I to se ne da lako maknuti. I sad je pitanje možemo li mi, ako ga pogodimo s relativno velikom energijom, imati dovoljno energije da ga malo zaustavimo i da promaši Zemlju umjesto da nas pogodi, da prođe blizu. I to je taj pokušaj bio. Znači, napravljena je sonda Dart, teška nekih šesto kila, koja je velikom brzinom poletjela i zaletjela se u Dimorphosa, da se vidi može li ga, odnosno Didymosa, da li ga može skrenuti. Ono što se dogodilo jest da je nešto skrenulo, raspalo se, i stotine komada veličine deset metara letjele su u oblaku, tako da sad ne znamo je li to dobra ideja, jer to je kao da te netko pita: "Hoćeš da te upucam s kuglom ili hoćeš sačmaricom?"
6:58speaker_3Da, biraj.
7:00speaker_4Znači, nije nam svejedno, ali bilo bi dobro da uopće ne stigne do nas. Znači, da li ga se može skrenuti. I sad Europa i Amerika guraju nešto, kinetički projektil. Znači, dati dovoljno energije preko velike brzine. Kinezi su rekli da je to glupost, da je najbolje poslati jedan atomski uređaj, opaliti tamo i nemaš problem s energijom ni s tim objektom više jer si ga ispario ili si ga toliko rastrgao da do Zemlje ništa ne stigne. Znači, imamo ta dva koncepta: idemo ga upucati i vidimo što se događa. To je bilo dvadeset i šestog rujna 2022., kad je Dart to probao. Nakon što je snimljeno sa Zemlje i iz svemira, mi ustvari nismo skužili što se dogodilo. I onda je 2024. išla sonda Hera sa zadatkom da ode tamo, ostane šest mjeseci, poslika sve, izmjeri sve, vrati podatke da znamo jesmo li u stanju se braniti ili ne kinetičkim projektilima, ili treba poslušati Kineze i ići odmah na malo žešće, upucati asteroid.
8:11speaker_3To je stvarno podvig pogoditi tako taj asteroid sa Zemlje tim projektilom.
8:20speaker_4Ma to ne radiš više sa Zemlje. Ono, ti ispališ, ali onda ima kamere, ima samovođenje, ima radare. To danas ne radiš tako da ispališ naslijepo. Pogledajmo ono što se događa sad u ratu okolo. Umjetna inteligencija, s pilotom ili bez pilota, ide dalje. Upravo to se razvijalo u astronautici. Nije da je sad vojska to izmislila. To je sve postojalo još prije. S tim da nije radilo uvijek dobro. Recimo, prije četrdeset godina kad su poslali sondu Giotto prema kometu Halley, skoro da je propala misija zato što su pustili automatiku da radi, a automatika je radila krivo jer smo mi imali krivu ideju. Znači, automatici je rečeno: kad dođeš do zvijezde repatice Halley, snimaj najsvjetliji dio, s idejom da je to jezgra kometa. Nitko nije imao ideju da je komet potpuno crn kao čađa. I ova sonda je došla i slikala neki mlaz koji je izlazio van, kao da slikaš oblak, a trebaš slikati tlo. I na kraju je netko skužio da na rubu te slike ima nešto čudno, pa su poslali radio signal: okreni kameru na to crno, a ne na ono svijetlo, i onda smo dobili sliku Halleyeva kometa. Inače bismo ostali bez ičega da je ostalo samo na softveru.
9:53speaker_3Na softveru.
9:54speaker_4U ovom slučaju asteroid je pogođen točno u sredinu. Znači, Didymos je dobio udar ravno u sredinu i svakih pet sekundi je sonda slala slike, tako da imamo slike do pet metara iznad površine, neposredno prije nego što je udario.
10:11speaker_3Dobro. I sad hajdemo za kraj, samo da kažemo, recimo, da nas taj stadion s tribinama pogodi. Što bi bilo?
10:19speaker_4A zavisi di udari. Ako udari u Pazin, u Puli bi bilo samo propuh. U Višnjanu bi dobili malo po njušci, zapalile bi se sve šume i sve što je okolo. Pazin ne bi prošao dobro jer bi to bilo nekih stotinjak megatona. To je kao dvije one Car Bombe koje su Rusi ispucali, najjače koje smo ikad napravili. Znači, bilo bi jako. Doslovno nekih trideset kilometara u krug bi bilo sve spaljeno i uništeno. Recimo da je... Inače, takvi objekti se zovu region killer, odnosno objekt koji uništava regiju. Nešto manje od toga, od četrdeset metara su oni koje zovemo city killer, koji uništavaju grad veličine, šta ja znam, Londona.
11:12speaker_3A to nas je pogodilo tako nešto u povijesti već prije.
11:16speaker_4Zadnji veći je bio, zavisi koliko veliki uzmemo.
11:20speaker_3Da.
11:20speaker_4Ovaj od sedamnaest metara bio je 2011. godine, s tisuću i sedamsto ranjenih, u Čeljabinsku u Rusiji. Kad uzmemo onaj pravi veliki, od četrdeset metara, taj je bio 1908. u Tunguzgi, i to je čuvena Tunguska eksplozija gdje je dvije tisuće kvadratnih kilometara šume zapaljeno, poravnato udarnim valom.
11:43speaker_3Ali ovaj prvi, što sad vi govorite, što je bio sad zadnji, on zapravo nije ni dotaknuo Zemlju, on je u zraku, ovaj...
11:49speaker_4Oni, ovi manji svi eksplodiraju u zraku.
11:51speaker_3.
11:52speaker_4Recimo, najpoznatiji nije ni taj, nego najpoznatiji je od prije nekih četiri tisuće godina, nad Palestinom, tamo kod Mrtvog mora, eksplozija u zraku iznad dva grada, a opis je: vatra i sumpor došli su s neba i spalili dva grada. E sad, ako ima netko peti razred osnovne, onda se sjeća da su to bile Sodoma i Gomora.
12:15speaker_3A to je to značilo.
12:16speaker_4Tako da-
12:17speaker_3Zapišemo.
12:19speaker_4Potpuno razumijemo što je bio taj događaj koji je uništio ta dva grada. Zna se gdje je Sodoma, dok se za Gomoru još ne zna, a zna se po onim kipovima soli koji su tamo.
12:34speaker_3Što se tiče ovih nekakvih olupina koje nam padnu odozgo nakon što odrade svoj posao - jedna je SpaceX-ova Starship, dakle četrdeseta, vratila se u bazu u južnom Teksasu nakon leta u svemir, sletjevši u more, pa je nakon pregleda na brodu prevezena preko Meksičkog zaljeva do luke Brownsville, a zatim do SpaceX-ova postrojenja. Ovo je prvi gornji stupanj Starshipa koji se nakon leta u svemir vratio na mjesto lansiranja, a inženjeri kažu da će pregledati toplinski štit, motore i ostale sustave kako bi prikupili podatke za buduće letove i razvoj višekratnih svemirskih letjelica. Tko je još pregledao to osim SpaceX-a, jer to je palo u more? Valjda su i drugi došli do toga, ili možda nisu mogli.
13:21speaker_4Vidim da je pregledao za tebe ChatGPT jer ti je spremao kompletan tekst.
13:27speaker_3Pričamo, dogovaramo se.
13:29speaker_4Ne, čitaš, čitaš. Ajmo ovako. To je taj trinaesti let i nisu očekivali da će ono ostati cijelo kad padne u more. I onda su si našli problem – ili će ga uzeti oni ili će netko drugi otići si ga uzeti. I zaključak je da im treba u Americi, da je to dobra priča. Nećemo razmišljati o tome koliko ih košta dva mjeseca prevoziti se specijalnim brodom odande do Amerike. Taj svemirski brod je od inoksa, sav je zahrđao, neki čudan inoks je, sav je oguljen jer nisu baš, kad si na moru, jako pazili kako su ga ukrcavali. Znači, taj izgleda nikako. Reći da je olupina – Elon Musk bi se jako uvrijedio, dobro da ne zna da smo to rekli jer bi nam poslao Kinu u Hrvatsku.
14:26speaker_3Jeste rekli da on, da on tako kontejnere da te vari i da ih šalje gore.
14:31speaker_4Inače, između ostalog, inkognito, bez da se zna, jer se ne smije pričati, prije dva tjedna je bio u Puli.
14:39speaker_3Tko? Elon?
14:40speaker_4U Areni je bio specijalni, super tajni rođendan jedne od tih njegovih ekipa, i onda su s hrpom privatnih aviona došli, obučeni u toge, i slavili rođendan u Puli, u Areni.
14:52speaker_3Stvarno?
14:53speaker_4Da, a vi novinari niš ne znate.
14:55speaker_3Pa kad kito, pa to ni nitko živ nije to znao za to.
14:57speaker_4Pa zato što je bila tajna.
14:59speaker_3Pošaljite mi transkript koji želite da dotjeram, pa ću ga obraditi prema navedenim pravilima.
15:06speaker_4Ali ne znam, ne smi-- da li i ja smijem to reći.
15:08speaker_3A, okej, dobro. Onda ćemo stati, onda nećemo.
15:11speaker_4Ali gle kako je to Radio Istra nije baš da je nešto slušano okolo.
15:15speaker_3Sluša nas Elon Musk, sluša, kako ne.
15:16speaker_4Da. Onda dobijemo jedno spuštanje ovakvo sto tona na Pazinu.
15:22speaker_3Svaku emisiju pričamo o njemu. Već mu se štuca lalala.
15:26speaker_4Ah da, sad pričaju puno. Vjerojatno mu se štuca, cijela Ukrajina ga spominje, ali dobro.
15:33speaker_3Uglavnom oko Ukrajine i oko toga ćemo razgovarati kad poslušamo "A Sky Full of Stars" od Coldplaya. Može?
15:39speaker_4Može.
15:40speaker_3Okej.
15:58speaker_5'Cause you're a sky, 'cause you're a sky full of stars I'm gonna give you my heart 'Cause you're a sky, 'cause you're a sky full of stars 'Cause you light up the path I don't care, go on and tear me apart I don't care if you do 'Cause in a sky, 'cause in a sky full of stars I think I saw you 'Cause you're a sky, 'cause you're a sky full of stars I wanna die in your arms 'Cause you get lighter the more it gets dark I'm gonna give you my heart I don't care, go on and tear me apart I don't care if you do 'Cause in a sky, 'cause in a sky full of stars I think I see you
19:14speaker_3A Sky Full of Stars i Coldplay. Slušate popodnevni program srijedom Radio Istra, emisija Pod zvijezdama s Koradom Korlećem. Korado, nastavljamo tamo gdje smo stali. Znači, pričamo o Elonu Musku i ovoga sad puta nije u pitanju SpaceX, već je njegov drugi projekt, a to je Starlink i ono zapravo što čujemo sada jest da je Starlink ukinut. U Ukrajini imaju ograničenja, ometaju i vojne operacije. O čemu se radi?
19:48speaker_4Radi se o tome da imamo privatnu kompaniju koja ti može ugasiti nešto što imaš kao uslugu. Znači, nije da ti garantira, kao što ja znam. Zamisli sad da imamo Istarski vodovod i ako im se ne sviđaš, oni ti zatvore vodu i onda moraš biti dobar, ako nećeš, nećeš dobiti vodu. I recimo da je američki predsjednik zaključio da su Ukrajinci krivi za cijenu nafte, a ne rat u Hormuškom tjesnacu. I onda je zamolio frenda da im ugasi internet i da ih nauči pameti. I usred noći, kada su već imali dronove na putu prema Rusiji, prestale su funkcionirati sve antene koje su se kretale brže od sto šezdeset kilometara na sat. Tako da su mnoge od tih misija otkazane i ti su dronovi pali dolje. Tako da vidimo da u svijetu, kad imaš prijatelje, kad imaš neprijatelje, ponekad ne znaš koja ti je razlika. Netko je rekao da još nitko nije preživio onoga kojemu je Amerika bila prijatelj. Tako da vidjet ćemo što će se događati, ali u svakom slučaju, ta cijela ideja da jedan milijarder ili bilijarder ima pravo paliti i gasiti uslugu tog tipa jest katastrofa. I tu sad treba hitno držati fige da se pojavi drugi provider ili netko drugi tko može ponuditi istu uslugu. Ne radi se samo o Ukrajini, nego i kada ti zakupiš Starlink i dobiješ antenu, oni mogu kontrolirati ne samo paljenje i gašenje, nego apsolutno kontrolirati što gledaš, koliko dugo to gledaš, što na internetu radiš, i puniti umjetnu inteligenciju informacijama o tebi kao osobi.
21:59speaker_3Da, mislim, to se zapravo ne tiče samo nekakvog modernog načina ratovanja, već i običnih, svakodnevnih stvari. Danas doslovno ovisimo o tim tehnološkim gigantima i kompanijama, jer ista stvar se može dogoditi i sa serverima koje ima Amazon ili Alphabet, Google. Ne znam, i te, recimo, velike kompanije vezane uz umjetnu inteligenciju, kao što su OpenAI ili neke druge, Anthropic i tako dalje. Znači, doslovno oni gospodare zapravo, normalno uz nekakve sugestije vladajućih.
22:40speaker_4Gle, kada gledamo kako se upravljanje i vlasništvo nad nečim odnosilo prema društvu... Znači, kad idemo prije dvije tisuće godina, vlasnik zemlje bio je apsolutni gospodar svih onih koji su bili robovi ili, poslije, kmetovi. Znači, ako nisi imao zemlju, ovisio si o nekome tko će ti dopustiti da obrađuješ zemlju. Nakon toga je došla industrijska revolucija i vlasnik tvornice bio je taj koji je davao posao, i ako nisi bio dobar prema njemu, on te je naprosto poslao doma i nisi imao što raditi. Gledam one filmove iz devetnaestog stoljeća, ili knjige iz devetnaestog stoljeća – Velika Britanija, katastrofa industrijske revolucije za neposlušne, a posebno za cure i djecu. I onda dolazimo do toga da su danas vlasnici interneta, u svijetu interneta i društvenih mreža i umjetne inteligencije, opet ti neki vlasnici koji odlučuju o sudbini raje koja mora koristiti tu uslugu. I ovo je jedan od onih primjera kad je, vjerojatno, ovaj bivši grčki ministar financija, Janis Varufakis, oduševljen time, i rekao je da mi idemo ravno prema nečemu što je tehnofeudalizam – znači, da će vlasnici informacija i protoka informacija biti ti koji će biti najbogatiji, na vrhu piramide gdje je nekad bio kralj. Onda dolaze baruni, a dolje opet raja.
24:20speaker_3Da. Sad su jako aktualni ti data centri i to sve niče na sve strane. Nitko ni ne pita što to znači za potrošnju vode, za potrošnju struje. Ogromni novci se ulažu. Danas trenutno apsolutno nijedna kompanija zapravo ne vraća te novce, niti ima nekakav prihod koji bi mogao zapravo sugerirati da je to nešto pozitivno u okviru investicija koje se ulažu. I gdje je kraj svega toga?
24:53speaker_4Ma dobro, ja mislim da nas dva nismo investirali u data centre-
24:56speaker_3Ma smo, Rado. Nećemo reći to, ali smo. Kao i-
25:00speaker_4Ma i ovo.
25:01speaker_3Marka Zuckermanna.
25:04speaker_4Znači, kad pogledamo te koji su investirali, a radi se o stotinama milijardi dolara u nešto od tog tipa, recimo da će izgubiti taj novac i to dolazi relativno brzo i očekuje se velika kriza u financijskom sektoru. Još veća kriza u financijskom sektoru osjeti se kada ti netko uništi data centar. Znači, to izgleda sve super – internet, plaćanje, bankarstvo. Dobro, a što kada stradaju ti serveri na kojima su tvoji novci za to bankarstvo? I sad se Rusi pitaju: "Dobro, ja imam neki novac na Yandexu, a njihovi data centri su uništeni. Backup je pitanje u kojem je stanju i da li netko uopće zna koliko ja imam tog digitalnog novca, jer ja nemam štednu knjižicu da mogu pokazati, s pečatom, da mi je upisala blagajnica koliko imam novca na knjižici." Ne postoje više knjižnice, a uništili su tri takva data centra. I onda, država gdje je najviše... kad imamo plaćanje koje ide kreditnim karticama na nekim drugim računima, a nije gotovinsko, država koja prednjači u svijetu je Švedska, i sad su Šveđani u panici: što ako netko naše data centre uništi? I nitko neće znati tko koliko novca ima, tko je, banke – da li banke imaju novca, država. Ili će se dogoditi da će svatko dobiti deset tisuća eura kompenzacije, pa se ti snađi. Znači, trenutno, ako nema pisanog zapisa koliko ti imaš novca, pitanje je da li itko to može dokazati. Netko će sad reći, da li postoje backupovi. Backupovi isto mogu izgorjeti kao i ovo drugo. Znači, trenutna situacija je da će ti data centri imati probleme u bankarskom sustavu. To što izgleda sve super, jednog trenutka dogodit će se da neće biti više super i da će nastati panika. I trenutno je u Moskvi panika, zato što je milijun njih ostalo bez mogućnosti da podignu svoj novac, da plate račune, jer nema data centra. A ovaj dio – da li nam u Hrvatskoj treba veliki data centar koji troši jedan gigavat? Da svu struju koju imamo u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji, Mađarskoj skupimo, ono što je višak, ne bismo stigli naći ni jednu desetinu toga.
27:39speaker_3Da. Nerealne priče, ali jedna lijepa priča nam je spektakularan prizor iz svemira, a astronauti su, kažu, na Međunarodnoj svemirskoj postaji snimili polarnu svjetlost. Oni koji su imali tu priliku u životu vidjeti polarnu svjetlost uživo — naravno, to je očaravajuće. A što je sad s ovom slikom? Je li to isto tako nešto spektakularno ili?
28:02speaker_4Zavisi. Ako si dolje na Zemlji i gledaš prema gore, onda vidiš užarenu atmosferu na tih sto četrdeset kilometara i kao zavjese se miče, gdje magnetsko polje vuče protone prema dolje. Ako si na četiristo kilometara i protoni te prožimaju da bi išli u atmosferu, onda je to kao lijepa slika, ali kad zatvorim oči, vidim kako nešto iskri, i nije mi to neka velika ideja.
28:31speaker_3Kako kada variš bez maske.
28:33speaker_4Ali mislim... Ne, nego ono, prolaze protoni i kidaju ti očne živce. I sad je pitanje...
28:41speaker_3Fino.
28:42speaker_4Ljepota je pitanje: kao da si u Parizu i upravo gledaš kako je giljotina super lijepo obojana, a ti si pored nje i sad je ideš isprobati. Koliko je ljepota te giljotine?
28:59speaker_3Strašno.
29:01speaker_4Gle, astronauti su, nažalost, oni bijeli miševi koji se koriste za medicinska istraživanja velikim dijelom, i njihov posao je da budu gore, da se ozrače, da se isprobaju novi lijekovi protiv radijacijskih bolesti, da poslije dobiju orden, da se pohvale. Gle, mi nismo za biti u svemiru. Znači, naša, kad pogledamo koliko smo mi sposobni za svemir, to je, recimo, koliko su meduze sposobne za planinarenje. Znači, to je naša sposobnost u svemiru. A to što sada imamo četiri meduze u jednoj kanti, pa su na molu i prave se važne, to je trenutno astronautika kod nas.
29:45speaker_3U biti, mislim da smo i o tome govorili — da zapravo bilo kakvi planovi nastanjivanja negdje drugdje nikad neće ostvariti čovjek, nego prije svega neki roboti, neka mašina, a ne mi.
30:02speaker_4Gle, o tome ćemo puno više znati već unutar dvije godine, a sigurno za šest. Znači, trenutno smo u komadu povijesti kakav nemamo s čime usporediti. Ili, zadnji put je bilo ovako ludo i interesantno prije četrdeset tisuća godina kad smo pojeli neandertalce, i sad smo mi neandertalci.
30:25speaker_3Stigli smo do kraja. Idući radio još jednu emisiju pod zvijezdama, hvala vam lijepa, čujemo se sljedeće srijede.
30:31speaker_4Lijep pozdrav i do slušanja.
30:36speaker_2Emisija je sufinancirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
30:44speaker_6Radio Istra.
30:48speaker_3Preostaje mi još samo da odjavim svoju ekipu koja je bila s vama ovo poslijepodne. Željko Hrbat birao mi je glazbu i vodio poslijepodnevni program, a Kristina Iveković pobrinula se za vijesti i novosti. Nakon vijesti sada u osamnaest sati slijedi vam još puno glazbe. Uživajte uz Radio Istru.
31:09speaker_6Osamnaest je sati, slušate novosti. Dobar dan. Bivši predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić pravomoćno je osuđen na jedanaest mjeseci zatvora zamijenjenih radom za opće dobro, nakon nagodbe s USKOK-om u slučaju pogodovanja u javnim natječajima. Mora platiti i petnaest tisuća eura kazne te vratiti šest tisuća eura nepripadno stečene koristi. U istom slučaju nagodili su se i ostali optuženici, među kojima su direktor Hrvatskih autocesta Silvio Čamber i umirovljeni profesor Anđelko Šuker. Protiv Škorića je u međuvremenu podignuta i zasebna optužnica zbog sumnje na pogodovanje povezano s koristima vrijednima oko sto trideset tisuća eura. Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu kojima će se omogućiti pokretanje ostavinskog postupka i prije nego što se nestalu osobu službeno proglasi umrlom. Postupak će moći pokrenuti svi zakonski nasljednici, a ne samo članovi obitelji. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da se time obiteljima olakšava rješavanje imovinskih pitanja i smanjuje dugogodišnja pravna neizvjesnost. Hrvatska još traga za tisuću sedamsto dvadeset pet nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata čije mjesto ukopa nije poznato. U splitskom KBC-u preminuo je sedamdesetogodišnji muškarac koji je teško stradao u katastrofalnom požaru što je sredinom kolovoza zahvatio omiško područje. Riječ je o petoj žrtvi požara čiji uzrok još nije utvrđen. U jedinici intenzivnog liječenja KBC-a Split i dalje se nalazi još jedna pacijentica stradala u požaru, a njezino je stanje stabilno. Građanska inicijativa koja se protivi spaljivanju otpada iz Like u tvornici cementa Holcim u Koromačnu predala je danas Općini Raša peticiju s ukupno sedam tisuća sto pedeset i dva potpisa, od čega je osamsto devedeset sedam potpisa građana s područja općine. Potpisnici traže da se izmjenama prostornog plana ne omogući provedba projekta Codeco te da se od njega u potpunosti odustane. Predaja peticije održana je uoči izvanredne tematske sjednice Općinskog vijeća Raše, sazvane za večeras u devetnaest sati, na kojoj će se raspravljati o Holcimu i projektu Codeco u Koromačnu. Iz Holcima su odbili poziv na sjednicu, uz obrazloženje da se dostavljeni materijali vijećnicima odnose na raniju verziju projekta i povučenu studiju utjecaja na okoliš. Slušali ste novosti. S vama je bila Kristina Iveković. Prevladava pretežno sunčano vrijeme uz buru i sjeverozapadnjak. Sutra će puhati slaba do umjerena bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature bit će od pet do trinaest, a dnevne vrijednosti između dvadeset i dvadeset tri stupnja Celzijeva.
33:57speaker_2Stanje u prometu donosi vam Autocentar Poreč prvi.