Transkript je nastao automatskim prepoznavanjem govora i potom jezično dotjeran radi čitljivosti — poštapalice su uklonjene, a gramatika i interpunkcija sređene. Formulacije se zato mjestimično razlikuju od izgovorenog. Mjerodavan je zvučni zapis.
0:01speaker_0Pod zvijezdama.
0:07speaker_1Sedam sati i trideset minuta, pet i pol. Rade Korlević i Ivica Šuran su s vama. Melita nam pušta glazbu. Rade, dobar dan.
0:14speaker_2Dobar dan, lijep pozdrav.
0:17speaker_1Marsova dva mjeseca su Strah i Užas. Zaboravio sam ustvari da se tako zovu. To su, znači, Phobos i Deimos. Ja sam ih samo doživljavao kao Phobos i Deimos, pa poslije Phobos – strah. Zanimljivo je da Japanci ustvari jako dobro rade svoj posao. Oni šalju sondu gore. Deset godina posla, sonda će biti par sati, uzet će deset grama uzoraka i vratit će se natrag. Jučer sam gledao lansiranje. Nije to spektakularno kao kad SpaceX šalje svoje rakete, ali bilo je zanimljivo.
0:45speaker_2Ma to su Rusi trebali napraviti prije više od dvadeset godina i nešto je pošlo naopako. Sonda nije ni zakočila, prošla je kraj Marsa i odletjela dalje. Tako da recimo da je to ukleto - ne u pravom smislu da je netko dao urok na sonde koje idu prema Marsu i njegovim mjesecima, ali taj Phobos i Deimos naprosto se ne daju lijepo istražiti. Znači, sve ono što se slalo gore - da, čak i da ih poslika izbliza, te slike nisu nešto. Tako da držimo fige da to Japancima uspije. Sada imamo i Heru koja treba poslikati Didymos i Dimorphos. Jako puno tih sondi je okolo u poslu i bit će puno slika, a bit će malo astronoma da to pregledaju.
1:40speaker_1Da, Hera ustvari dolazi na mjesto zločina. Ona ide pogledati što se točno dogodilo na samom Didymosu. Što se ustvari moglo dogoditi? To nije bio veliki udar, to nije bio veliki komad koji ga je skrenuo, ali dinamika je postojala, znači.
1:59speaker_2Ne znam je li bio veliki udar. Ono što je... On nije bio sam. Znači, sonda DART je imala jednu malu svoju pomoćnu sondu LICIACube. To su napravili Talijani i ona je imala zadatak da se odvoji puno prije i kad ta udari da napravi lijepe slike. LICIACube je napravio neke slike, ali nitko nije našao dovoljno podataka jer je sve to bilo toliko brzo, a to se tamo događalo relativno sporo. Kad imaš tu gravitaciju koja je tako jadna, kod jednog malog asteroida od kilometra, mjesec od sto, deset metara, to je sve sitno. I sad, kako je DART udario, nastao je krater, eksplozija. Letjelo je kamenje na sve strane. To je viđeno. Dio kamenja je pogodio susjedni, taj glavni satelit oko kojeg se Didymos kreće. Vidimo da je i na njemu isto dar-mar. Dio je otišao okolo i onda smo ostali bez njega. I onda je Hubble Space Telescope nakon tri mjeseca slikao to područje da vidi što tamo leti i ustanovio da ima hrpa gromada od deset metara. To je najmanje što je mogao snimiti, i da je tih gromada ostalo nekih dvadesetak. Sad je bilo pitanje: je li ono što smo pogodili potpuno se raspalo i ostala je samo, nazovimo je, sačma. Vjerojatno nije, jer kad se mjerila fotometrija, vidjeli smo da se promijenio period okretanja tog satelita oko glavnog tijela. Znači, još je nešto tamo i vrti se. Koliko se promijenilo, što se dogodilo, naprosto ne znamo. I sada dolazi Hera. Evo, ovih dana se mora parkirati, s tim da će parkiranje oko tog asteroida i njegova satelita biti posao koji će naprosto trajati. To nije ono da dođeš, parkiraš se i kreneš se vrtjeti okolo. Ona će možda doći jako blizu, potpuno pogoditi brzinu i čekati da te vrlo male gravitacije prorade i da oni postanu sustav. I onda do šestog mjeseca jedan, drugi, treći eksperiment, snimanje, mineraloško istraživanje, radarsko istraživanje, i onda imamo podatke.
4:34speaker_1Rado, još uvijek se radi upravljanje tim sondama sa Zemlje, ali jedan dedicirani AI koji ima ustvari samo jako puno podataka o telemetriji bi možda mogao i bolje odraditi posao nego ovo: pošalji komandu, vidi što se dogodilo, pošalji komandu, vidi što se dogodilo.
4:49speaker_2Pošalji komandu, ali koliko struje troši taj superkompjuter koji trebaš imati gore da ti to radi?
4:57speaker_1Mož-mož-možda ne mora biti toliko jako jer je malo podataka, pa onda.
5:00speaker_2Dakle, ima još nešto. Krenite pisati. Znači, Hrvatska je pridruženi član Europske svemirske agencije i softverske kompanije imaju šanse. Znači, koliko god danas sve izgleda kao da je sve AI, da ti sve napravi, ne funkcionira to baš na taj način. Treba još uvijek imati nekoga tko razumije što radi. I taj dio je još uvijek prilika da se Hrvatska uključi. Znači, ako imate ideju kako to napraviti, stalno su otvoreni natječaji u Europskoj svemirskoj agenciji za te stvari, za sigurnost. Zaštita satelita trenutno je panika i za to se traži puno ljudi koji će dati ideje što napraviti. Uglavnom, vidjet ćemo. Za par mjeseci imat ćemo i slike reducirane razlučivosti, da ne budu konkurencija u trenutku onoga što se dogodilo, i da ovi znanstvenici to mogu objaviti nakon šest mjeseci kad završi cijeli projekt. Znači, krajem iduće godine imat ćemo sve podatke.
6:11speaker_1Da, što se tiče sigurnosti satelita, zadnja vijest na Spacecomu je da ruski satelit igra mačke i miša s komercijalnim američkim, koji vjerojatno koristi Ukrajina. Još nismo imali baš pravi sukob u svemiru, da je netko nešto nekome namjerno uništio.
6:30speaker_2To ne znamo zato što imamo satelite koji su otkazali, a ne znamo ni je li ih netko možda onesposobio elektromagnetskim impulsom, je li netko poslao nešto što bi ih pogodilo. Taj dio ne znamo. Znamo da Amerikanci, Rusi, Kinezi i Indija imaju sposobnost slati sonde i satelite koji su ubice, koji imaju na sebi eksploziv, imaju puno šrapnela i kad dođe blizu, detonira i razbije onog drugoga koji je blizu. Taj dio su svi radili i napravili su hrpu opasnog smeća gore za sve ostale satelite kada su to radili. I uvijek je bilo gunđanja, i uvijek bi se nastavilo raditi i dalje. Taj dio ne znamo pouzdano, znamo da su gađali svoje satelite, a ne tuđe. Za to su imali svoj satelit i onda bi ga službeno srušili. A neslužbeno, moguće je da su neki sateliti onesposobljeni sa Zemlje mikrovalnim snopom, ili gore iz svemira nekim elektromagnetskim impulsom, jer se na tome radi već trideset godina. Nije tajna da se razvijaju takva oružja. Jesu li korištena, to je upitno. Ovo sada je bilo da je prošao na dvadeset pet metara od tog radarskog satelita. To je u svemiru. Baš su se iznenadili jer obično, kad ti nešto prođe na nekoliko kilometara, već je panika. Da ti netko priđe toliko blizu i nešto snima, ili da ti pošalje poruku da to može, nešto je potpuno novo.
8:21speaker_1Rado, vratio bih se još na trenutak na prvu temu. Što ustvari znamo o Fobosu i Deimosu? Jesu li to zarobljeni kometi ili asteroidi? Jesu li možda nastali od udara nekog većeg tijela u Mars, kao što je nastao naš Mjesec? Koju informaciju imamo i zbog čega su ustvari u tom obliku, a ne okrugli kakvi su inače mjeseci?
8:42speaker_2Nebeska tijela nisu okrugla ako su mala. Ako su mala, onda izgledaju kao krumpir. Znači, stalno mijenjaju oblik. Imaš jedan oblik, a prolaskom kraj planeta promijeni ti se oblik jer su ti plimne sile promijenile oblik. I ta tijela nisu kruta, nego su hrpe šodera. Znači, doslovno jedna velika hrpa mrvica koja se onda rekonfigurira u svakoj drugoj situaciji. E sad, ono što znamo o tim mjesecima u principu je problem. Znači, u trenutku kad su otkriveni, ispali su jako mali. Kako je to bio bog Mars, a boga Marsa prate strah i užas, onda su dobili imena Fobos i Deimos, strah i užas. A dio koji je išao dalje jest da su se čudno vrtjeli. I onda su neki astronomi pretpostavljali da ti objekti nisu normalni. Jedan Rus je rekao da su vjerojatno šuplji. Ako su šuplji, onda ih je netko napravio. Onda cijela priča - Marsovci, vanzemaljci, nešto slično. Onda se pokazalo da nije tako kad su ih snimili. Ali matematičari imaju probleme. Znači, sve izgleda kao da su to dva asteroida koja su se parkirala, odnosno koje je uhvatio Mars. Problem je što matematički nikako ne ispadne da to možeš napraviti. Znači, ne možeš tek tako uloviti dva asteroida i parkirati ih tamo bez silne energije. Ili mora biti nešto drugo. I onda je ideja da je možda silni udar u Mars izbacio materijal koji je otišao u orbitu, pa su, kao i naš Mjesec koji je nastao od materijala iz tog sudara, i ta dva mjeseca nastala od materijala sudara, odnosno udara nekog velikog tijela u Mars. Na Marsu prema južnom polu imamo trag jednog silnog udara koji se dogodio u prošlosti, tako da će nam ta misija vjerojatno dati odgovor kako su nastala ta dva Marsova mjeseca, zašto su tako mala i, ako su asteroidi, matematičari će se morati ponovno pozabaviti time da shvate kako su se tamo parkirali.
11:07speaker_1Rado, meni u priči oko nastanka našeg Mjeseca ustvari jedino fali objašnjenje zbog čega je samo jedan Mjesec ostao. Naime, ti udari su obično jako eksplozivni i događa se veliki džumbus, ali Mjesec je samo jedan. Znači, nemamo kao recimo Mars koji ima dva komada, ili da mi imamo jedan veliki komad, pa puno malih komada. Makar, vrijeme koje je prošlo vjerojatno je utjecalo na to da su te krhotine negdje nestale.
11:31speaker_2Tu opet dolazimo do matematike i nečega što se zove problem tri tijela. Znači, tri tijela se ne podnose ako su blizu. Imaš Zemlju koja je velika, imaš Mjesec koji je velik, tri tisuće kilometara u promjeru – znaš, Mjesec je jako velik prema Zemlji. Pitanje je postoji li mjesto za trećega. I kada se pogleda gdje su Lagrangeove točke, kakva je dinamika, odgovor je: treći, ako je postojao, ili je odletio van ili je završio u sudaru sa Zemljom ili s Mjesecom. Ne postoji mogućnost da stoji još netko. Dogodi nam se da uleti asteroid i da ga ulovi Zemlja, a onda ga nakon dvije, tri godine Mjesec izbaci van. Znači, nema mjesta za trećega.
12:19speaker_1Da. Zbog čega onda Jupiter ima toliko? Zato što su previše udaljeni, ili se svaki od njih ponaša kao planet oko Sunca.
12:26speaker_2Tamo kod Jupitera postoji toliko velika razlika u masi između njega i njegovih mjeseci da ti mjeseci nemaju nikakvo pravo glasa, recimo, hoće li se nešto izbaciti ili ne. Ono što njegovi mjeseci imaju jest mogućnost da plimnim silama utječu jedni na druge. I onda ti se dogodi da zbog tih plimnih sila Io toliko žvače svoju koru da je on potpuno užaren iznutra. To je najvulkanskiji objekt u Sunčevom sustavu jer je cijeli užaren, jer plime i oseke na njemu neprestano proizvode toplinu. Ta toplina zapravo proizvodi magmu i sve ono što je tamo na njemu - i vulkane, i sumpor, i to što se vidi na slikama.
13:14speaker_1Korado, prije dvije emisije smo obećali zapravo zvuk polarne svjetlosti, odnosno kako to zvuči kada se polarna svjetlost snimi, ali ne na Zemlji, s obzirom da taj zvuk ne prolazi do nas, nego ga ionosfera odbija. Imamo jednu malu snimku sada prije glazbenog broja, pa ćemo se onda čuti za par minuta.
13:32speaker_2Može.
13:34speaker_3Earth auroral kilometric radiation.
17:04speaker_1Slušate Radio Istru. Korado Korlević, Ivica Šuran su s vama. Sad nam Željko pušta glazbu. Korado, ono prije je bilo pištanje polarne svjetlosti. To ustvari ne bismo čuli ni da se nalazimo u Langrangeovoj točci, jer je to između sto i petsto kiloherca, što mi ne čujemo, ali svemir je ustvari tih za naše uši kada se nalazimo izvan Zemlje.
17:30speaker_2Mora se reći da su to radio valovi. Nije zvuk. Znači, to su radio valovi koje mi onda pretvaramo u zvuk. Svemir je više-manje vakuum i nema prijenosa zvuka u vakuumu. Znači, prijenos zvuka je ustvari kada se molekule zraka sudaraju međusobno i prenose val. U svemiru nema vala. Recimo, da se dvojici astronauta pokvari radiostanica, jedini način da razgovaraju jest da dođu i da se dodirnu, s kacigama, staklo na staklo, i onda bi se vibracije prenosile sa stakla na staklo i onda ponovno na zrak, pa bi se mogli čuti. Znači, nema drugog načina da se prenosi zvuk — mora postojati pritisak.
18:19speaker_1Da, Starship, odnosno Elon Musk, bio je jako popularan ovaj tjedan. Naime, smanjio je brzinu Starlink satelita Ukrajini.
18:27speaker_2Ta popularnost baš i nije mu bila nešto.
18:30speaker_1Popularnost pod navodnicima. Makar, ono što je pokazao s Roadsterom dosta je zanimljivo. Čini mi se da je koristio dosta tehnologije, ustvari SpaceX-ov način na koji upravlja tim potisnicima. Nije to raketna tehnologija, ali je, recimo, sličan način funkcioniranja, barem upravljanje samim tim uređajem. S tim svojim potezima ustvari je i dugoročno možda dosta toga izgubio.
18:54speaker_2Gle, to. Taj auto je show. To nije bio auto koji možeš kupiti i voziti, čak i da imaš milijun dolara. Ne možeš dobiti mlaznice na dušik jer, u trenutku... recimo da je to izvedeno ne na pozornici nego bilo gdje drugdje, u publici bi imao mrtve ljude, jer svaki kamenčić, neki vijak izgubljen na podu... ne daj Bože da je šoder. Znači, nadzvučni mlaz koji pogađa tu površinu akcelerira to kamenje na brzinu zvuka. Radi se o nekoliko megawata oslobođene energije, tako da je to izuzetno kratko. To je ugljični... ustvari, koristio je vjerojatno dušik. Rekao je da je zrak, ali problem je da ako koristiš zrak, vodena para ti upropasti te mlaznice. Znači, koristio je dušik, i maksimalni impuls je mogao držati manje od dvije sekunde. Ono što smo vidjeli je maksimalni impuls, veoma kratak, i onda je mogao izvući to na tih nekoliko sekundi događanja. To je bio prvi let, a onda je za drugi let vjerojatno došlo drugo auto. Da napuni taj rezervoar, treba mu pet sati. Znači, nije nešto praktično. Onaj dio koji bi vjerojatno bio štos jesu one četiri mlaznice odozada za ubrzanje, ako hoćeš da u pola sekunde dođeš od nule do sto. Recimo, to je ona 2G, i to izgleda jako štos. Problem bi bio za one koji su iza tebe, jer je akceleracija zvukom. Znači, svaka ta mlaznica ponaša se kao truba i ima onaj nadzvučni tok. Onda ima ono što se zove Machovi dijamanti, gdje je fokus unutra, i to ti proizvodi silno jak zvuk.
20:55speaker_1Meni je ustvari bila ta tehnologija zanimljiva, recimo, kad bi taj auto letio u provaliju, da bi se u principu mogao dočekati dosta sigurno na samom dnu, s obzirom na tehnologiju koju posjeduje.
21:04speaker_2Ne, pricanje ti je u onih par sekundi.
21:07speaker_1Zadnjih.
21:07speaker_2Znači, ako ima veliku brzinu, ne bi uspio to odraditi. Znači, ono što si gledao ili što smo svi gledali, naši slušatelji, netko je gledao, je da taj auto nije imao ni putnika. Znači, tih sedamdesetak kila čovjeka na onaj pad s one visine - impuls je takav da mlaznice ne bi bile mogle kompenzirati. Znači, sve ono što smo gledali je bio prazan auto, da bi se smanjila težina, da bi mogao to napraviti. Znači, to je jako neefikasan sustav letenja s komprimiranim zrakom.
21:44speaker_1Što se tiče Starshilda i Starlinka. Za Star-- o Starshildu ustvari nismo nikad ni pričali, barem se ja ne sjećam. To je vojna inačica Starlinka s kojom upravlja Pentagon i ono što su oni napravili su smanjili brzinu ukrajinskoj vojsci i onda su oni izgubili kontrolu nad dronovima. Što ustvari donosi za budućnost takvih projekata?
22:07speaker_2Već drugi dan nakon toga svi koji su odlučili kupiti oružje u Americi, a to oružje ima neki softver, odustali su i rekli: "Napravit ćemo sami, ili će napraviti konzorcij, ili ćemo kupiti od nekoga tko će nam dati kompletan kod i neće pristupati cijelo vrijeme našem uređaju." Znači, što znam, F5, F35 dok leti, pilot je unutra, ali on cijelo vrijeme komunicira s Lockheed Martinom, šalje podatke o motoru i to sa svih tih aviona. I cijelo vrijeme Amerikanci imaju direktan pristup avionu. Želiš li ti imati oružje gdje Amerikanac ima prekidač i ti ideš nekamo s tim oružjem? Što ako se Amerikanac predomisli? I onda je to sada prilika za Francuze, koji nude avione gdje ti imaš kompletnu kontrolu. Oni ne petljaju. Šveđanima se sada pružila fenomenalna prilika da prodaju oružje, i svima. Koreja, Poljska, Ukrajina. Ako završi taj rat i oni budu dovoljno industrijski još uvijek jaki, Ukrajina će prodavati oružje cijelom svijetu.
23:20speaker_1Europa obećava taj Iris sustav kao Starlinkov do 2030., ali Europa je tradicionalno jako spora ustvari.
23:28speaker_2Gle, tradicionalno su izumrli u tim tradicionalnim. Europa će se ili promijeniti ili će nestati. Ja mislim da je i njima došlo do glave ne samo taj dio, nego i onaj dio gdje na silu guraš nešto što društvo neće. I onda imaš demonstracije, imaš razbijene izloge. S druge strane, na vlast dolazi desnica koja obećava da će sve umlatiti, i očito treba nešto promijeniti. Europa ili nađe ideju i počne se mijenjati, ili neće biti.
24:03speaker_1Sljedeći let Starshipa trebao bi završiti dvostrukim hvatanjem. Znači, i sam Ship bi se trebao uloviti, i booster. Znači, istovremeno. To je dosta ambiciozan plan, ali ne i nemoguć.
24:15speaker_2Ali ne istovremeno, jedan za drugim. Ovaj prvi je ionako za desetak minuta dolje. Ovaj drugi mora napraviti to, otići u orbitu, izbaciti satelite, napraviti toliko i toliko krugova i vratiti se natrag, tako da i jednog i drugog hvata, ali na dva vjerojatno različita tornja, jer kako slijeće na jedan, to ga toliko sprži da će vjerojatno trebati i popravaka. Vidjet ćemo. Znači, to je obećanje ako sve ide dobro. Ide li sve dobro? Odgovor: ne baš. Znači, ovaj četrnaesti let je bio upitan. Skratili su broj orbita, vratili su se natrag. Nešto nije štimalo s motorima. Treba vidjeti što se dogodilo — problem s paljenjem motora, problem sa svime. I taj dio ne možemo doznati jer su privatna kompanija.
25:09speaker_1Ship 40 su uspjeli vratiti doma. Ustvari, koriste metode kojima mogu analizirati što se dogodilo prilikom slijetanja.
25:16speaker_2Ma oni su to odradili na licu mjesta tamo kod Božićnih otoka. Znači, cijela ekipa je došla avionom, popeli su se gore i sve poslikali. Ovo je da se pokaže da se može, da ga strpaju u neki muzej jednom prilikom, a taj silni trošak - nekoliko specijalnih brodova da ga love. Ovaj brod za prijevoz ogromnih tereta da ga vozi dva mjeseca do Teksasa - to ti je sto i nešto tisuća dolara na dan. Ono, milijuni su potrošeni za to. I sad imaju jedan Starship koji je čak i zahrđao. Znači, taj inox koji oni koriste nije onaj inox za more. To je jedan dobar inox, ali ne takav da može stajati dva mjeseca u morskoj vodi, a da mu ne bude ništa.
26:11speaker_1Korado, booster je ulovljen tri puta. Zbog čega ustvari Starship još nije nijedanput, odnosno Ship? Koja je razlika? Da li je razlika u težini ili ovaj dolazi od puno daljeg pa je puno veća brzina, veći rizik?
26:23speaker_2A i jedno i sve si rekao. Znači, dolazi većom brzinom i ovaj koji ulazi manjom brzinom više-manje cijeli. Ovaj došao, dva puta je došao cijeli. Sad je došao uljušten, oguljen, raspadnut. Sjeti se samo kako su izgledali ovi prvi koji su se spuštali. Ono, pregorilo mu krila, stradalo ovaj dio, košuljica, ušla ultravruća plazma unutra. Znači, dok nisu razvili toplinski štit da može zbilja izdržati povratak, nije bilo šanse da se on spusti a da bude cijeli.
27:01speaker_1Korado, pročitao sam jednu vijest koja je bila vezana uz to da je prvi put postojala zelena zvijezda. Što zapravo određuje boju neke zvijezde? Zbog čega nisu sve drugačijih boja, nego su sve iste boje?
27:15speaker_2Ma nisu zvijezde istih boja. Znači, zvijezde se baš dijele po bojama. Imamo HR dijagram gdje imamo ove crvene zvijezde, doslovce crvene s jedne strane, koje zovemo M, i s druge strane imamo zvijezde O koje su toliko plave, odnosno toliko vruće, da bacaju na ljubičasto. E sad, tko određuje temperaturu? To određuje, to jest boju – boju određuje temperatura. Ono, zašto su kovačnice nekad bile uvijek crne i u mraku? Da bi kovač mogao vidjeti točnu boju čelika kad ga treba kaliti. Kad bi to radio na svjetlu, ne bi nikad vidio boju čelika i ne bi znao kada je dobra temperatura za kaliti čelik. Znači, temperatura i boja su vezane, ali u ovom slučaju nije tako. Znači, u ovom slučaju je boja prema ljudskom oku, jer i naše Sunce je zeleno. Znači, nama izgleda žuto, ali kad idemo pogledati fiziku, naravno, naše Sunce je zeleno, i biljke su zelene, i sve je na taj način složeno. U ovom slučaju, jedan bijeli patuljak ima atmosferu koja apsorbira sve boje osim zelene. I onda taj objekt izgleda jako zeleno jer ga gledamo kroz filter. Znači, oko te zvijezde postoji filter koji propušta samo zelenu boju, i ta zvijezda je zelena, i to nema nikakve posebne veze s otkrićima u astronomiji, nego je štos jer novinari nisu imali o čemu pisati.
28:46speaker_1Da. Zašto je ustvari Sunce zeleno, naše Sunce zeleno?
28:50speaker_2Temperatura. Ona je Planckova konstanta, slaže se. Vidi se da je vrh isijavanja između žute i zelene.
28:59speaker_1Da li kako Sunce se troši ustvari mijenja boju?
29:02speaker_2Mijenja se jako. Sunce će postati crveno i sad diže temperaturu i postaje sve više i više žuto. Znači, kad je naše Sunce krenulo raditi, bilo je dvadeset i pet posto hladnije nego sada.
29:16speaker_1Korado, šest je sati, tako da smo završili još jednu emisiju Pod zvijezdama. Korado Korlević i Ivica Šuran su bili s vama. Čujemo se, društvo, za tjedan dana.
29:23speaker_2Lijep pozdrav i do slušanja.
29:32speaker_0Emisija je sufinancirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Radio Istra.
29:44speaker_5Stigli smo do kraja još jednog poslijepodnevnog druženja. S vama smo bili od četrnaest sati pa evo sve do osamnaest. U novostima je bila Kristina Iveković. Čut ćemo je još jednom u novostima u osamnaest sati, a glazbu je birao i program vodio Željko Hrvat. Ostanite i dalje uz večernji Radio Istru, a sada novosti.
30:08speaker_0Osamnaest je sati, slušate novosti.
30:13speaker_6Dobar dan. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poručilo je da nije službeno obaviješteno o uhićenju dvojice muškaraca za koje srpski mediji tvrde da imaju hrvatsko državljanstvo, a sumnjiče se za pripremu nereda uoči parlamentarnih izbora u Srbiji. Ministarstvo ocjenjuje da je riječ o nastavku neutemeljenih optužbi protiv Hrvatske s unutarnjopolitičkom motivacijom. Zbog napete političke situacije hrvatskim građanima preporučuje se odgoda putovanja u Srbiju koja nisu nužna. Predstavnici Hrvatskog liječničkog sindikata u Puli upozorili su na neujednačenu cijenu sata liječničkog rada, zbog koje liječnici u mjesecima s većim fondom radnih sati mogu zaraditi i nekoliko stotina eura manje. Prema podacima sindikata, bruto satnica specijalista s deset godina staža u veljači je iznosila dvadeset četiri cijela sedam eura, a u srpnju dvadeset jedan cijeli četrnaest. Liječnici upozoravaju da takav obračun posebno pogađa one koji tijekom ljeta odrađuju najviše prekovremenih sati zbog nedostatka kadra i godišnjih odmora. HLS traži ujednačenu vrijednost sata rada tijekom cijele godine i pravedniji obračun prekovremenih sati. Ako nadležna tijela ne ponude rješenje, sindikat najavljuje mogućnost sudskih tužbi. Konferencije za novinare danas su istodobno održane u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Istarska županija, Rovinj i Poreč ostvarili su zapažene rezultate na dodjeli nagrada za najbolje EU projekte i u izboru najboljeg grada dvije tisuće dvadeset i šeste, održanom u Šibeniku. Istarska županija osvojila je nagradu za najbolji EU projekt u kategoriji prekogranične suradnje za projekt "Obalne priče – Obalne zgodbe", usmjeren na promicanje zdravlja i društvene uključenosti starijih osoba. Projekt vrijedan trideset i jednu tisuću eura proveden je u suradnji hrvatskih i slovenskih ustanova, a nositelj je Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, uz partnere iz Kopra i Poreča. Rovinj je proglašen najboljim srednjim gradom u Hrvatskoj po kvaliteti života, dok je Poreč treći put zaredom osvojio titulu najboljeg grada u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih. Poreč je ujedno zauzeo drugo mjesto po kvaliteti života među srednjim gradovima. Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.
32:25speaker_3Otvorili smo pet novih vrtića i dvije osnovne škole. Evo, ove jeseni počela je s radom i Srednja glazbena škola. Ulažemo u proširenje doma za starije i pripremamo gradske stanove za dugoročni najam kroz program Doma u Poreču. Osigurali smo besplatan javni prijevoz za sve generacije. Glavna mi je želja da život našim sugrađanima bude što bolji i da se naš rad vidi kroz konkretne rezultate. Zahvaljujem se svima koji su dio tog puta, mojim suradnicima i cijelom timu te svim mojim Porečankama i Porečanima koji svojim radom i trudom svakodnevno doprinose našem gradu. Evo, njima upravo i posvećujem ovu nagradu.
33:03speaker_6Slušali ste novosti, s vama je bila Kristina Iveković. Sutra pretežno oblačno te nestabilno uz mjestimičnu kišu i lokalne pljuskove, naročito sredinom dana. Puhat će umjeren i jak jugozapadnjak koji će u drugom dijelu dana okrenuti na umjerenu i jaku buru. Jutarnje temperature zraka od osam do trinaest, a dnevne vrijednosti između četrnaest i devetnaest stupnjeva Celzijevih.
33:28speaker_5Stanje u prometu donosi vam Auto.