Transkript je nastao automatskim prepoznavanjem govora i potom jezično dotjeran radi čitljivosti — poštapalice su uklonjene, a gramatika i interpunkcija sređene. Formulacije se zato mjestimično razlikuju od izgovorenog. Mjerodavan je zvučni zapis.
0:01speaker_1Pod zvijezdama.
0:04speaker_2Sedamnaest je sati i trideset minuta, slušate poslijepodnevni program Radio Istre. S nama je Korado Korlević. Ovo je emisija "Pod zvijezdama". Poštovanje, Korado.
0:13speaker_3Lijep pozdrav.
0:15speaker_2Nešto nas je posjetilo opet Korado. Kometa kažu trideset i jedan Atlas, posjetitelj koji nije iz našeg Sunčevog sustava. Imali smo prije toga Oumuamua, ne znam koji je bio još jedan. Kažu da je ovo treći. O čemu se radi?
0:30speaker_3Nemojmo tu gulit' konspiracije. Radi se o jednom važnom objektu, ali samo zato što je iz van Sunčevog sustava. Uletio je u Sunčev sustav, prošao je kroz njega. Teorije zavjere, mila majko, kakve god smo si poželjeli. Imao je kemijski sastav različit od kometa Sunčevog sustava, odlazi i nikome ništa. Ali ono što se naučilo jest da toga mora biti puno. Znači, naš Sunčev sustav je kao autobusna stanica - naprosto non-stop prolaze objekti koji nisu iz našeg Sunčevog sustava, baš kao što naše zvijezde repatice odlaze iz našeg Sunčevog sustava i prolaze kroz neke druge planetarne sustave oko drugih zvijezda. Recimo da je to nešto normalno, i ono što sada u narednim godinama očekujemo jest da će takvih objekata biti otkriveno nekoliko godišnje, jer su teleskopi i oprema jako poboljšani.
1:34speaker_2Jesmo šta proučavali tog ili nismo niti proučavali ništa?
1:38speaker_3Pa da budemo iskreni, mi smo mu radili konfirmaciju. Znači, kad je pronađen, mi iz Višnjana smo bili prva zvjezdarnica koja je potvrdila taj objekt, tako da je to naš posao. Kad se nešto tog tipa nađe, radi se potvrda, a onda dalje slijedi astrofizika, praćenje, fotometrija, kemijski sastav. Za to trebaju teleskopi koji su po veličini kao naša cijela zgrada. Znači, trebaju teleskopi klase četiri metra naviše. To su posebne zvjezdarnice na posebnim mjestima.
2:13speaker_2Imamo li mi nekakve sustave da pratimo to što ulazi u naš Sunčev sustav?
2:20speaker_3Ne baš. Recimo da se razvija sustav. Ne znam imam li među slušateljima ljubitelja znanstvene fantastike. Ima od Arthura Clarkea onaj film "Rama". E, taj dio nemamo još. Znači, u tom romanu, nakon udara radi se poseban sustav koji prati sve i otkriva da dolazi neki čudni objekt izvan našeg Sunčevog sustava. To tek moramo razraditi. Recimo da je ovaj teleskop u Čileu, kojeg su Željko Ivezić, Mario Jurić i ostala ekipa slagali, prvi korak u toj super zaštiti koju je Arthur Clarke nazvao svemirska straža. Recimo da se upravo to slaže.
3:10speaker_2Dosta puta smo razgovarali u ovoj emisiji o Elonu Musku kao, ajmo reći, nekome tko, ako ništa drugo, barem u javnosti ostavlja dojam da je zapravo prednjak nekih novih tehnologija, posebice kad se tiče, naravno, ovog dijela oko raketa i razmišljanja o tome što i kako dalje raditi u svemiru. Što sada, nakon ove političke situacije u Americi? Hoće li se to dalje nastaviti? Hoće li sad doći do nekakvog zastoja? Ima li to uopće kakve poveznice jedno s drugim?
3:48speaker_3Sad si dotaknuo jednu od onih priča za koju ne znamo puno, ali pretpostavke su - nakon ukidanja brzine Ukrajincima i onog groznog slučaja gdje se drže mrtva majka i kći - da su oni u Americi jako ljuti na njega. I ono što ih dodatno ljuti jest to što je on rekao da će ukinuti letove Falcona, a američka vojska ovisi o letovima Falcona. Sad se ići sukobljavati s američkom vojskom i raditi lošu reklamu Americi vjerojatno nije dobra priča. E sad, u filmovima ti pošalju Jamesa Bonda. U stvarnosti ti nacionaliziraju kompaniju, tako da ne znam je li Amerika u stanju to napraviti, ali jednostavno ga obavijeste da je zbog nacionalne sigurnosti kompanija sada državna. Dobit će neku naknadu za vrijednost koju su mu uzeli, tako da sve je sada moguće. Ne znamo što će biti.
4:54speaker_2Da, jedna od stvari koje je nekako on u zadnje vrijeme dosta propagirao. Sad vi recite je li to realno nije realno, koja su možda ograničenja tome, a to su data centri u svemiru.
5:07speaker_3Dakle, astrofizičari, svi kada čuju nešto tog tipa, onda se zgražaju. On je spomenuo da je svemir jako hladno mjesto, četiri Kelvina, što je istina, ali ne ako se grije, jer kad se zagriješ, ne možeš slati dalje toplinu jer je vakuum oko tebe. Ti si praktički u termos boci i da bi slao toplinu, moraš imati ogromne radijatore, infracrvene. Svemirska stanica gore, sa tih par kilovata koje ima, veći su radijatori od solarnih panela, da ne zakuhaju astronauti i oprema. Tako da je jako teško hladiti data centre u svemiru. Pravo mjesto za data centar je Grenland.
5:51speaker_2Ovisno samo o energiji, s obzirom da se troše velike količine energije. Sad je pitanje otkuda, ako je to tamo, je li, što se tiče nafte i...
6:00speaker_3Ne, u svemiru nije problem napraviti energiju. Problem je kako je se riješiti kad je dobiješ.
6:06speaker_2. Da. Što bi se na Grenlandu koristilo kao energija?
6:11speaker_3Grenland ima dima i rijeke. Tale se ledenjaci, ima vjetra kao u priči. Tako da ako onda imaš valove, elektrane na valove... Mislim, da se napravi na fjordove elektrana na plimu i oseku. Ako hoćeš, nije teško napraviti. Problem je uvijek hlađenje. Znači, kad kažeš, ovo je data centar od sto megavata, od toga je pedeset na hlađenje.
6:41speaker_2Da. Vidjet ćemo, naravno, kako će ta priča ići dalje.
6:45speaker_3Prvi data centar je gore. Lansirali su ga u probu i sad gledaju što se događa. Ima samo četiri procesora, ali ono što znamo iz astrofizike jest da svaka priča kako je svemir hladno mjesto i da je super za hlađenje — nitko nije razmišljao o tome koji je problem riješiti se topline jednom kad je stvoriš gore.
7:09speaker_2Ako nacionaliziraju, recimo, kompaniju, hipotetski, što je onda sa Starlinkom? Kome pripada Starlink?
7:18speaker_3Pa nemam pojma. To ovisi o tome kako riješiš privatizaciju. Vjerojatno dioničarima. Onaj dio koji se mazne ili koji se uzme, tako da država postaje glavni, vrhovni dioničar. Ne ostaju ljudi bez autorskih i patentnih prava i dionica i svega toga. To ne možeš uzeti ljudima sve, ili se moglo u socijalizmu, kad je bilo ono: tko se buni, ide na mali otočić. Ali onaj dio koji se tamo očekuje, ako se to dogodi, država je glavni vlasnik i onda su svi podređeni.
7:58speaker_2Vidjet ćemo i kako će se situacija razvijati. Iznenađenja će sigurno biti u nastavku toga, a nešto što nas iznenađuje jest zvijezda Betelgeuse. Dakle, velika zvijezda koja može progutati, kažu, nekoliko planeta Sunčeva sustava. E sad, ona neprestano mijenja svoj sjaj. Astronomi pokušavaju otkriti zašto.
8:24speaker_3Pa imamo dva razloga. Jedno je da to nije sama zvijezda, ima uz nju još jedna, krajnje mala, i ono što se događa jest da zbog te druge zvijezde ona cijelo vrijeme gubi vanjski sloj atmosfere. I recimo, kad bismo pogledali tu zvijezdu samu, primijetili bismo da nešto ne štima oko nje, da su ondje crni oblaci. I onaj dio koji mi vidimo, kad gubi sjaj, jest kada taj jedan tamni oblak dođe preko nje. Znači, imamo zvijezdu oko koje kruže oblaci, jako tamni. Ti tamni oblaci su naprosto napravljeni od grafita, jako su crni od ugljika. Iako, da budemo iskreni, ne znam zašto zaobilaziš temu — nama uskoro dolazi jedan teški satelit na glavu. Nemam pojma gdje će pasti, tako da... Ili si to mislio nakon glazbe?
9:20speaker_2Ne. To sada možemo početi s tom pričom. Ništa nismo rekli da nećemo pričati o tome. Tako da, ako vi smatrate, možemo sada o tome.
9:29speaker_3Ma ne, Betelgeza je inače fascinantna zvijezda zato što nam je pod nosom. Ne doslovno, ali sada zimi nam je na nebu i jako je sjajna zvijezda u Orionu crvene boje, i doslovno kad je gledaš, vidiš da je narančasta. Znači, jedna stara zvijezda koja mora eksplodirati. Trebala je već sada eksplodirati i zato je ona fascinantna, i ti crni oblaci su zbog toga što ona mora eksplodirati. U slučaju da se to dogodi, bit će vidljiva po danu. To će biti jako sjajno na nebu. A što se tiče ovog NASA-inog satelita Swift, to je jedan teleskop za promatranje gama zračenja. To znači da ima detektore koji su na dnu ogromnih rupa, u bloku koji je jako težak, tako da se sateliti obično raspadnu u zraku i dolje padnu komadići, obično nema ničega velikog. Ovdje će doći nekoliko stotina kila u jednom komadu i doći će brzo. I nemamo pojma gdje će pasti, jer ga nisu uspjeli podići. Naime, trebala je ići misija gore da ga podignu, da nastavi raditi dalje. Misija je propala, i sad nam taj teleskop, odnosno taj ogroman komad željeza, stiže dolje.
10:49speaker_2Sjećam se da smo dosta puta govorili o tom padu tih nekih nebeskih, a neću reći tijela, ali recimo stvari koje smo postavili gore, obično se kaže da to padne u more.
11:01speaker_3A statistika je takva: sedamdeset posto površine Zemlje je more, trideset posto je zemlja, tako da odmah znamo da će sedamdeset posto pasti u more. Onda kad gledamo koje more, Pacifik je najveći, pa je najveća vjerojatnost da padne u Pacifik. Ali dogodilo se u Australiji da je došao jedan komad u mjesto, od dvije tone, kada se Sky Lab vraćao natrag. Ti zamisli sada, usred mjesta, na ulici ti tresne komad od dvije tone iz svemira. Tako da nije da se to ne događa. U Kanadi je pao nuklearni reaktor jednog špijunskog ruskog satelita koji se raspao u zraku, tako da su imali radioaktivne komadiće po šumi okolo, gdje su ih godinama skupljali dok nisu pokupili sve. Na kraju su poslali Rusima račun za skupljanje, kao što je i ovo mjesto u Australiji poslalo NASA-i račun za razbacivanje smeća po gradu, jer nisu znali kako ih drugačije kazniti.
12:03speaker_2U biti, to je jedna realna opasnost koja postoji vezano uz te satelite kojima je istekao rok ili koji se kvare.
12:11speaker_3Gle, ako oni imaju još pogon, onda ih se uspori tako da padnu u Pacifik. Znači, ide kontrolirano rušenje. Ako izgubiš kontrolu nad njim, onda dolazi negdje. I sad, ako padne na kopno, nije da su sve zgrade, kuće i ljudi. Znači, mi živimo samo na dva posto površine, ostalo su pustinje, prašume, mjesta nenaseljena, njive. Tako da ako taj komad dođe dolje, vjerojatnost da nekoga pogodi je mala. Ali recimo, što znam, da ti dođe negdje kod Berma, tamo u onu ravnicu, imaš mjesto di poslije napraviš turističku atrakciju. Uz piramide odmah imaš i mjesto di se zabio NASA-in Swift satelit.
13:03speaker_2Jel nije bila ona jadna žena u polju pa je nešto od Boeinga palo na nju?
13:09speaker_3Ima jedna koju je pogodio meteorit dok je ležala, i ustvari ležala je. Uglavnom, dobila je takvu keku na nogu da je modrica onako jedno dvadeset centimetara u promjeru, jer je prošao kroz plafon. Mislim da ju je pogodio.
13:26speaker_2Wow. Kojom brzinom to ide?
13:29speaker_3Meteoriti ne padaju brzo jer njih uspori atmosfera, i oni dolje padaju kao da su iz aviona ispali. Znači, atmosfera izravna aerodinamički tu stvar, taj otpor zraka i njegova brzina i težina se izjednače. Recimo, dođe brzinom od dvjesto, tristo kilometara na sat.
13:49speaker_2Ali ne znamo, kažete, i gdje će past, ali barem da li-
13:51speaker_3Ali ne za ovaj satelit, ne. Za male meteorite.
13:54speaker_2Ne, ja govorim za satelit, za ovo čudo kad-
13:56speaker_3Ne, ovaj će doći, toliko je teška ta iskra, on će doći nadzvučnom brzinom dolje. Znači sigurno oko tisuću kilometara na sat ili blizu brzine zvuka.
14:09speaker_2I neće se to nekako istopiti u, od-
14:12speaker_3Onaj vanjski dio će ga malo nafurati, ali on je toliko jako rađen jer gama zrake ne smiju prolaziti kroz njega. Da bi se postiglo da ne prolaze gama zrake, mora biti jako gusto. Tako da gore ima željeza, olova, i to će doći dolje u jednom komadu.
14:28speaker_2I kad bi to trebalo past?
14:31speaker_3Sada ne znamo. U tome je caka. Zavisi od, hm, aktivnosti Sunca, jer naša atmosfera nije uvijek na istoj visini. Ako imamo flaru na Suncu, onda se naša atmosfera napuhne sve do četiristo kilometara. Ako je Sunce mirno, onda je na sto. I sad on sa solarnim panelima struže po toj atmosferi i ona ga koči. Ovisno koliko je visoka atmosfera, takav će biti ishod. Tako da, hm, ne znamo točno kada, ali recimo, kad bude zadnji dan, onda će se to već relativno dobro znati.
15:10speaker_2I nemamo nikakve te rakete da to pogodi nešto tamo gore, ili tako skrene, ili šta ja znam, uništi, raspolovi.
15:16speaker_3Su poslali, pak nije, pa se razbila.
15:20speaker_2Nisu uspjeli?
15:21speaker_3Nisu uspjeli, pa su prije mjesec dana poslali raketu gore koja se trebala spojiti s njim i gurnuti ga natrag na višu orbitu, i zakazala je raketa. Izgubili su i nju i njega.
15:32speaker_2Tko je pucao?
15:34speaker_3Amerikanci. Ne, nisu pucali da ga razbiju.
15:37speaker_2Nego?
15:37speaker_3Poslali su, em, tu guralicu. Poslali su raketu koja je kao onaj remorker koji gura brod. Trebalo je gurnuti ga na veću visinu da ne dira atmosferu.
15:50speaker_2Dragi Brano moj, zgurali smo mi do četrdeset šeste. Idemo mi svirati malo pa se čujemo opet. Može?
15:56speaker_3Može.
16:29speaker_4Ma vidi vraga, baš kako su javili sinoć na vijestima, Sunce je jutros izgubilo sjaj. Stvarno, bliži nam se kraj. Moram priznati, čudan osjećaj. Kažu, jučer su se iznenada otvorila vrata nepoznate dimenzije negdje pored Marsa. Iz njih je izletio ogroman asteroid i sad juri prema Zemlji. Kažu, nema nam spasa. Neki govore da smo to prizvali sami. Neki tvrde da je to Božja kazna, a ja se pitam koliko je astronomski mala mogla biti ta šansa. Ali opet, dobro da je danas radni dan, a ja ću ostati doma. Uz hit dana, Apokalipsa sa vašeg balkona, rezolucija perfektna, kristalan sound. Surround all around when it hits the ground.
17:34speaker_5I jutros isti debilizam, čiji je stari bio ustaša, čiji partizan. S obzirom da je danas kataklizma, uputili su notu da nas prekore, da nas prime u Europu, a ja još uvijek ne vjerujem sto posto u sve to. Možda je neki reality show, neko pomicanje granica iluzije i zbilje, neko medijsko trkavanje na temu iz Biblije, neko osnovno sranje kao ona invazija s Marsa. Možda je sve izrežirana farsa, ali gdje je tu baza? Netko ima bolestan smisao za humor. Neka dobije tumor. A ako je stvarno istina, onda, znate, iza svega su sigurno masoni, Židovi, bin Laden. Baš me briga. Imam savršenu kompilaciju za kraj koju je složio Mladen. A evo jedne vijesti iz Londona. Neki je tip na kladionici dobio masu milijuna. Pet funti je stavio na smak svijeta baš na današnji dan, tako, za svaki slučaj, ali sigurno je pomislio: "Oh shit." Ima samo jedan dan da sve potroši, ali čekaj, kako ćemo uopće moći isplanirati išta? Poslije smaka svijeta neće raditi ništa. Ne znam. Valjda će se pojaviti oko pet, otprilike, izvadit ću bocu za posebne prilike. Lijepo se crni, tu je najmanji strah. Iz straha smo postali, postat ćemo prah, a razlit će nas ovdje neki vitalni. Gdje god mu se svidi, o nama će pričati kao i mi o Atlantidi, a možda i neće. Ma jebo nas, nemamo sreće. Tu nema nam pomoći. Tu. Nema pomoći. Tu. Nema nam pomoći. Tu.
19:58speaker_2Nećemo biti tako pesimistični. Bili su nam ovo TBF i Dušanova, a stvar je poznata, smak svijeta. Ovo je emisija Pod zvijezdama s Koradom Korlevićem. Korado, satelit Hubble već desetljećima šalje nevjerojatne fotografije svemira. NASA razmišlja i razmatra kako mu produžiti život. Dakle, nije u pitanju to da mu je ponestalo baterija niti da je zastario, nego kažu da ga Zemljina gravitacija polako vuče prema nama.
20:33speaker_3Ta ista priča kao za onaj Swift. Znači njega treba hitno dignuti još četiristo kilometara više i isto treba naći način kako to napraviti. Znači, onaj teleskop Swift – oni su raspisali natječaj, NASA. Našla se kompanija koja je rekla: mi to možemo napraviti. Ovi su rekli: dobro, cijena je ta i ta. Dobro, probali su, razbilo se, nisu uspjeli. Sada ide taj teleskop Swift dolje. Ovaj drugi, Hubble teleskop, koji radi slike u optičkom dijelu, ima isti problem, s tim da on ide dolje 2032. Znači, ako ide sve dobro, ako nema nešto na Suncu, neko ludilo pa se digne atmosfera gore i bolje zaribe s panelima po tome – znači onaj dio koji treba hitno riješiti. Ako se hoće da nastavi raditi, ili čak i ako ne nastavi raditi, nego da ga se sačuva kao muzejski primjerak za buduće generacije, treba ga dignuti toliko visoko da mu atmosfera ne smeta. I sad onaj dio koji je, neću reći smiješan, ali NASA je raspisala natječaj za ideje, a nema novca za to platiti, jer NASA-in budžet je srezan dvadeset posto. Oni pričaju o Mjesecu, pričaju o svemu, a naprosto nema novca, jer kad je Trump išao rezati, rekao je da NASA ne treba toliko i smanjio je dvadeset posto. I sad mi možemo pričati: joj, mi ćemo otići, ne znam, u Australiju, idemo na putovanje. Imamo deset eura i jako ćemo se zabavljati s deset eura. Ne ideš nikamo, ili što? Vjerojatno možeš poći negdje do Berma pogledati freske i vratiti se natrag.
22:27speaker_2Pa meni je čudo, ako nemaju love, da se sve raspalo i da su tamo ti koji su to radili tko zna kako i na koji način.
22:34speaker_3Jako puno ljudi je otišlo jer biti državni službenik u Americi u zadnje vrijeme, baš zbog Elona Muska, bila je katastrofa. Onda si mogao birati: napustiš nas i ideš raditi kod njega, ili ideš kod Bezosa razvijati njegovu raketu. Ili imaš još ovih nekoliko kompanija koje rade rakete, i jako puno eksperata iz NASA-e je naprosto otišlo. Čak nije bilo ni plaće, nije bilo love. Znači, taj dio je raspad sustava u NASA-i, a veliki dio misija je blokiran. Tako da je ovo - da raspišemo natječaj, dajte prijedlog, ali mi ne moramo platiti - jedna smiješna situacija.
23:17speaker_2Znači onda je i sama nekakva situacija oko Hubblea isto tako.
23:22speaker_3S tim da bi se za Hubble možda čak i moglo naći sponzore. Taj teleskop je toliko važan u povijesti astronomije da kad bi rekli: "Okej, treba nam toliko i toliko milijuna dolara, ajmo krenuti skupljati", možda bi se čak i našlo novaca da ga se digne gore.
23:39speaker_2Ali je li ta tehnologija funkcionira, jer ovdje smo vidjeli u ovom primjeru Swifta da ne funkcionira.
23:44speaker_3Ne, zakazala je raketa. Sve je bilo dobro, osim što nije radilo. Ali nije prvi put. Znači, to je nešto što se radi. Doduše, radilo se na drugi način. Svemirsku stanicu non-stop dižu. Astronauti su unutra i svakih par mjeseci stigne raketa s praktički gurat-
24:06speaker_2Taj remorker, što se reklo.
24:07speaker_3Remorker. Raketa koja se zakači ima dvije tone goriva i gura i gura i gura, i digne ono dvadeset, trideset kilometara, i onda ovo nazad polako pada prema dolje kako riba po atmosferi.
24:20speaker_2I taj pad je zbog gravitacije?
24:22speaker_3Da, znamo da pada zbog gravitacije, ali zašto gubi brzinu? Gubi brzinu jer hvata molekule zraka koje bježe gore. Njemu pada brzina, kako pada brzina, pada dolje. I ovaj dio, nije pitanje zašto ne dignu astronauta onih tisuću kilometara gore pa neće ribati po atmosferi. Zato što je gore opasno, jer oni su sada ispod Van Allenovih pojasa. Zemlja ima radijacijske pojaseve. Ako ih dignu još malo, ovi idu sa svemirskom stanicom u radijacijske pojaseve - mrtvi su.
24:56speaker_2Da.
24:57speaker_3Znači, oni se nalaze dolje nisko gdje su zaštićeni od Zemlje. Recimo, ova ekipa koja je išla do Mjeseca - mi ne znamo koliko su zračenja pokupili. Nije nikad rečeno do kraja, ali nije bilo svejedno otići do Mjeseca, napustiti zemljine sigurne, ovaj...
25:17speaker_2Za prošć kroz dve pojaseve, jasno.
25:18speaker_3Zbog magnetskog polja Zemlje postoje ti pojasevi. I ono dva sata prolaziš van, a onda dva sata nazad kroz pojaseve radijacije.
25:29speaker_2Da, i pitanje kakva je zaštita bila od te-
25:31speaker_3Za početak -- prvi put kad su išli, bilo je unutra maneken i mjerni uređaji, nije bilo nikakve. Ono, dvije godine su popravljali kapsulu poslije.
25:40speaker_2Nova tehnologija, sad pitanje je, naravno, je li nova, ali to je ono zadnje što imamo – James Webb, dok ne bude nešto drugo. Fenomen jednostavno svaki put iznenađuje znanstvenike. Otkrio je sada neke neobične crvene objekte u vrlo ranom svemiru, pa se sada pokušava otkriti što bi to moglo biti.
26:02speaker_3Ma mi smo o tome već pričali. Inače, James Webb ima svoje probleme o kojima se ne priča puno. Znači, on nema cijev. Taj teleskop ima gola zrcala vani. I netko bi rekao: što će mu cijev kada je u svemiru, mrak je, ne treba mu ništa. Problem su mikrometeoriti. Znači, cijev bi mu trebala da ga zaštiti kad neka čestica brzo dolazi i može ga pogoditi u zrcalo. I zrcalo mu se već deformiralo na nekoliko mjesta jer su ga pogodili mikrometeoriti. Tako da su sad naučili da cijev u svemiru služi tome da štiti zrcalo od čestica koje dolaze brzo. A ovo što je otkrio, to je njegov posao. Taj teleskop je ispaljen da gleda infracrveno, da vidi crveno iza crvenog, da vidi ono što, recimo, vide zmije zvečarke koje gledaju u infracrvenom kad traže miša u mraku. Znači, njegov posao je da traži po rubu nastanka svemira objekte koji su tamo. I te točkice koje je našao zapravo su prvi tragovi formiranja galaksija u svemiru nakon nastanka svemira, jer što gleda dalje, to gleda više u prošlost. Sad je došao do trinaest cijelih osam milijardi, nešto malo manje, i gleda trenutak kad je svemir počeo biti proziran, jer svemir je — malo je teže to objasniti — ali ovisi o tome kakva je temperatura svemira, je li on proziran ili nije. U trenutku kad je postao proziran, mi sad možemo vidjeti što se tamo događa.
27:48speaker_2Uglavnom, poanta priče je da ovo što mi sada vidimo zapravo vidimo prošlost svemira.
27:54speaker_3Ali to vrijedi za... ti kad gledaš iz Pazina Lindar, ti ne vidiš kakav je Lindar sada, nego vidiš kako je bio prije, eto, jednu nanosekundu, jer u svemiru svjetlosti treba vremena da od Lindara do Pazina dođe.
28:07speaker_2To je ustvari-
28:08speaker_3I Mjesec, kad ga gledamo, ne vidimo kakav je sad, nego kakav je bio prije jednu i pol sekundu. Kad gledamo Sunce, gledamo kakvo je Sunce bilo prije osam minuta.
28:19speaker_2Da.
28:19speaker_3Znači, mi ne vidimo kako je sada, nego treba svjetlu dovesti signal.
28:26speaker_2Znači, živimo u, šta bi rekli ono?
28:30speaker_3U iluziji sadašnjosti, a gledamo prošlost.
28:33speaker_2Da. Hajdemo, još jedna minuta je do kraja. Studeni donosi kišu meteora, super mjesec, susret Marsa i Jupitera.
28:43speaker_3Dolaze Taurid meteori, čak su i sjajni, ali biti vani i promatrati ih jako je hladno. Znači, ovo je, za razliku od Perzeida kad je gušt biti vani, ovo nije gušt biti vani i promatrati meteore. Mjesec neće jako smetati, a oni dosta dugo traju, i ako se ne vide sad u narednih par dana, zaboravimo jer poslije ih više neće biti.
29:12speaker_2Korado, stigli smo do kraja još jedne emisije Po zvijezdama. Hvala vam lijepa. Dakle, bila je ovo emisija Po zvijezdama, Korado Korlević, Željko Hrbet. Čujemo se sljedeće srijede.
29:22speaker_3Lijep pozdrav do slušanja. Jel se otkrilo gdje nestaje Ivica?
29:26speaker_2Sveti Martin na Muri, ali ide nazad.
29:29speaker_3Dobro.
29:29speaker_2Će doć.
29:30speaker_3Ajde pozdrav.
29:30speaker_2Hvala, ćao, ćao, bok.
29:35speaker_1Emisija je sufinancirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
29:42speaker_6Radio Istra
29:45speaker_2Evo nas i na kraju našeg poslijepodnevnog druženja srijedom. Što se tiče ove ekipe, mi smo gotovi. Kristina Iveković u novostima, Željko Hrvat za mix pultom. Preostaju novosti, a onda i Večernji radio Istre. Svakako preporučamo da ostanete. Imamo odličnu domaću i stranu glazbu.
30:05speaker_6Osamnaest je sati. Slušate novosti. Dobra večer. Predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Jasmin Bajić podnio je ostavku zbog zdravstvenih razloga i odlaska u mirovinu. Dužnost napušta petog prosinca, objavljeno je na stranicama Zagrebačke burze. Bajić je na čelu nacionalnog avioprijevoznika bio od dvije tisuće sedamnaeste godine, a u kompaniji je zaposlen od tisuću devetsto devedeset pete. Tijekom gotovo tri desetljeća obnašao je niz rukovodećih funkcija. Nova uprava Croatia Airlinesa trebala bi biti imenovana u sljedećih mjesec dana. Premijer Andrej Plenković na savjetovanju ekonomista u Opatiji poručio je da Vlada neće ukidati mjere zaštite cijena energije te da će nastaviti intervenirati bude li potrebno. Ministar financija Tomislav Čorić očekuje značajno usporavanje inflacije tijekom dvije tisuće dvadeset sedme godine, moguće već u prvom tromjesečju, ako dođe do smirivanja sukoba na Bliskom istoku i pojeftinjenja energenata. Inflacija je u Hrvatskoj u listopadu dosegnula četiri cijela devet posto na godišnjoj razini, što je treći uzastopni mjesec rasta. Najviše su poskupjeli energenti, za dvadeset cijela sedam posto, i usluge, za sedam cijela pet posto. Prema Eurostatu, inflacija je u eurozoni iznosila četiri cijela četiri posto, a višu stopu imalo je osam članica eurozone. Istarski župan Boris Miletić na svečanoj sjednici Općine Raša poručio je da projekt Code Connect Zero u Kromačnu nema podršku Istarske županije. Istaknuo je kako županija uvažava stav lokalne zajednice, koja ne traži zatvaranje cementare, već poštovanje ekoloških standarda i zaštitu zdravlja stanovnika. Mještani upozoravaju na neugodne mirise i emisije iz dimnjaka, osobito nakon početka rada prekalcinatora. Miletić smatra da je potrebno osigurati strože ekološke standarde i kvalitetniju komunikaciju s građanima.
31:54speaker_7Kako je i u proceduri izmjena zakona koja se tiče zaštite okoliša, mislim da trebamo dignuti ljestvicu i imati standarde poput najrazvijenijih europskih zemalja. Bilo da je to Austrija, Švicarska ili neka druga zemlja, poštujući zaštitu okoliša, zraka i prirode.
32:12speaker_6Župan je podsjetio i na osnivanje županijskog radnog tijela koje će se baviti pitanjima rada cementare i zaštite okoliša. Slušali ste novosti, s vama je bila Kristina Iveković. Sutra na Jadranu i u unutrašnjosti Istre pretežno sunčano, uz umjerenu do jaku buru. Najniža jutarnja temperatura između devet i četrnaest, a dnevna uglavnom od petnaest do dvadeset stupnjeva Celzijevih.
32:38speaker_0Stanje u prometu donosi vam Autocentar Poreč, prvi Renew salon provjerenih rabljenih vozila.
32:44speaker_6Zbog prometne nesreće prekinut je promet na autocesti A6 između čvorova Kikovica i Oštrovica u oba smjera, a obilazak je starom cestom kroz Gorski kotar. Zbog jakog vjetra ograničenja su na autocesti A7 između Rijeke Istok i Šmrike, te na Jadranskoj magistrali između Bakra i Novog Vinodolskog za prvu skupinu vozila, a od Novog Vinodolskog do Svete Marije Magdalene dodatno je